Mesto i vreme okupljanja su neopravdano ograničeni. Državni organi su bezrazložno oslobođeni obaveze prijave skupa, čime su stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na građane i pravna lica. U brojnim odredbama zakon je upodobljen interesima organa javne vlasti, a ne interesima građana kao uživaocima prava na mirno okupljanje.

                       P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Ovo su samo neke od primedbi Inicijative mladih za ljudska prava na Predlog Zakona o javnom okupljanju, zbog čega je ova nevladina organizacija uputila apel narodnim poslanicima, kao i 21 amandman na ovaj zakon. Inicijativa ističe da je Predlog zakona u nekim ključnim delovima poboljšan u odnosu na ranije verzije nacrta zakona, ali da još postoje određene odredbe koje značajno ograničavaju slobodu okupljanja i koje direktno ili potencijalno kroz svoje nejasne formulacije ostavljaju prostor za kasnije zloupotrebe.

– Ta ograničenja nemaju utemeljenje u Ustavu i izvesno će biti predmet odlučivanja Ustavnog suda ukoliko zakon bude usvojen u ovom obliku – ističu u Inicijativi. Što se tiče mesta održavanja skupova, Inicijativa smatra da zakon ne treba da zabranjuje određene kategorije mesta, pogotovo ne prostor ispred državnih ustanova čije postupanje može biti predmet reakcije građana.

– Rešenje vidimo u tome da organi lokalne samouprave obrazloženo odrede listu prostora koje smatraju nedozvoljenim za okupljanje u roku od 60 dana od donošenja zakona – navode u Inicijativi. Predlažu, između ostalog, i da se u članu 11 izbriše „kao prilikom odlaska i dolaska učesnika skupa sa mesta okupljanja“. Kao obrazloženje navode da organizator okupljanja ne može da kontroliše ponašanje učesnika prilikom dolaska i odlaska na i sa mesta javnog skupa, te samim tim ne može biti odgovoran za njihove postupke niti bezbednost.

– Ograničavanje vremena kada se skupovi mogu održavati nema oslonca u Ustavu i predstavlja neosnovano ograničenje slobode okupljanja. Vreme održavanja skupa može predstavljati suštinski element skupa – takođe ističu u ovoj NVO i dodaju da je opšti zaključak da „duh zakona ne prepoznaje suštinu prava na slobodu okupljanja, već ga umanjuje na prostu činjenicu da će se na određenom mestu u određeno vreme ljudi okupiti“.

Novčane kazne visoke

U Inicijativi smatraju da su predviđene novčane kazne u Predlogu zakona o javnom okupljanju neodmereno visoke i da će za rezultat imati odvraćanje pojedinaca, neformalnih grupa i pravnih lica od uživanja slobode okupljanja, „posebno imajući u vidu da su pojedine odredbe na kojima se odgovornost zasniva nejasne i podložne arbitrarnom tumačenju i zloupotrebama“. Prema navodima Inicijative, visinu zaprećenih kazni je neophodno umanjiti za pet do 10 puta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari