Neophodan novi zakon o Agenciji 1Foto:FoNet Nenad Đorđević

Preporuke koje je u svom godišnjem izveštaju Agencija za borbu protiv korupcije uputila sada već novom sazivu Narodne skupštine, biće odličan pokazatelj ozbiljnosti vlasti u Srbiji da se na sistematski način suprotstave korupciji. Ukoliko narodnim poslanicima usvajanje novog Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, što je u izveštaju apostrofirano kao ključna preporuka, ne bude visoko na listi prioriteta, znaćemo da od te borbe nema ništa.


Ipak, da bi novi zakon doprineo svrsi, u izveštaju Agencije se napominju brojne odredbe koje bi morao da sadrži. Pa tako u Agenciji smatraju da bi nova zakonska norma morala da propiše jasnija i stroža pravila o odgovornosti funkcionera. Takođe, novim zakonom bi trebalo Agenciji omogućiti neposredan i neometan pristup službenoj evidenciji i dokumentaciji organa javne vlasti i drugih pravnih lica.

Zbog maštovitosti funkcionera, jedna od preporuka je i da se proširi obaveza prijavljivanja imovine i prihoda na sve krvne srodnike funkcionera u prvom stepenu srodstva. Dodatno, u Agenciji su pri stavu da bi im trebalo proširiti nadležnosti na postupanje i po anonimnim predstavkama, i to ne samo u slučajevima korupcije u javnom, već i u privatnom sektoru.

Novim zakonom bi trebalo propisati duži rok zastarelosti za prekršaje propisane Zakonom o Agenciji, ali i poveriti Agenciji da propiše i objavi metodologiju za procenu rizika korupcije u propisima, koju bi kasnije predlagači bili obavezni daprimenjuju prilikom pripreme propisa.

Takođe, jedna od preporuka je i da se novim zakonom obavežu organi državne uprave da nacrte zakona iz oblasti posebno rizičnih za nastanak korupcije, dostavljaju na mišljenje Agenciji, a Vlada da ta mišljenja dostavlja Narodnoj skupštini, uz predloge zakona.

U Agenciji smatraju da bi moralo da se uvede obavezno pohađanje obuke o etici i integritetu za sve zaposlene u javnom sektoru, kao i da se unapredi proces nadzora nad sprovođenjem Strategije i Akcionog plana.

Pored usvajanja novog Zakona o Agenciji, preporuka Narodnoj skupštini je i da izaberu članove Odbora Agencije čiji su predlagači Poverenik za informacije od javnog značaja i Zaštitnik građana, kao i novinarska udruženja, kako bi se omogućilo njegovo funkcionisanje u punom sastavu.

Dodatno, borba protiv korupcije bi se unapredila kada bi se predstavnicima Agencije omogućilo prisustvo na sednicama resornih skupštinskih odbora prilikom razmatranja predloga zakona povodom kojih su data mišljenja.

U delu godišnjeg izveštaja koji se bavi preprekama u radu sa kojima se suočava Agencija za borbu protiv korupcije, naglašava se konstantan manjak kapaciteta i resursa.

„Kada se ima u vidu da se od Agencije očekuje da kontroliše nekoliko desetina hiljada funkcionera, a da broj zaposlenih još uvek ne dostiže ni 100, onda je jasno da je ovo jedan od najvećih problema sa kojima se Agencija susreće u svom radu“, ističe se u izveštaju Agencije.

Pored ovog osnovnog, kao problem se prepoznaje i nedostatak adekvatnog prostora za arhiviranje dokumentacije.


Rad Agencije u brojevima

Do kraja 2015. godine Agenciji su podneta ukupno 45.202 izveštaja o imovini i prihodima funkcionera. Nadležnim tužilaštvima je podneto 15 krivičnih prijava zbog postojanja osnova sumnje da funkcioneri nisu prijavili imovinu Agenciji. Na republičkom nivou protiv sudija je pokrenuto 45 postupaka u prošloj godini. Postupci su pokrenuti i protiv dva ambasadora, 12 poslanika u Skupštini AP Vojvodine, sedam državnih sekretara, sedam pomoćnika ministara… Izrečeno je ukupno 465 mera zbog povrede Zakona o Agenciji i to 461 mera upozorenja, tri mere javnog objavljivanja odluke o povredi zakona i jedna mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenjem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari