Više od 50 političara imalo je državno obezbeđenje početkom godine, međutim, taj broj je sada smanjen za polovinu. U toku je revizija odluka po kojima su MUP ili Vojska Srbije obezbeđivali pojedine ličnosti, te se očekuje da do kraja godine broj onih o čijoj bezbednosti brinu državni organi bude još manji.

Poslednja kojoj je ukinuto obezbeđenje je bivša ministarka pravde Snežana Malović. Nju su čuvali pripadnici vojne jedinice „Kobre“. Prema nezvaničnim informacijama, obezbeđenje će uskoro biti ukinuto i nekadašnjem ministru odbrane Draganu Šutanovcu.

Sagovornici Danasa iz vrha MUP-a kažu da je u vreme vladavine Borisa Tadića policijska i vojna „pratnja“ davana i „šakom i kapom“, i da u mnogim slučajevima nije bila opravdana.

– Pravo na obezbeđenje imaju predsednik, premijer, ministri odbrane i policije. Ostali ga dobijaju na osnovu bezbednosne procene, koju rade BIA, VBA i MUP. Na osnovu procene Saveta za nacionalnu bezbednost, konačnu odluku o tome ko dobija obezbeđenje o trošku države donosi Vlada Srbije. Te procene su proteklih godina išle dosta široko, te se obezbeđenje sada ukida mnogima – kažu za Danas u MUP-u.

Sa tim je saglasan i bivši direktor BIA Andreja Savić, koji kaže da je potrebna hitna revizija odluka o tome ko treba da ima obezbeđenje, ali je neophodno i donošenje propisa koji bi tu oblast regulisali.

– Svedoci smo da danas mnoge poznate ličnosti, „umetnici“, niži funkcioneri, imaju državno obezbeđenje. Takva situacija vlada u proteklih desetak godina. Jedno vreme je policijska pratnja bila i stvar prestiža. A sve to plaćaju poreski obveznici, odnosno građani Srbije – kaže Savić za Danas. On dodaje da je potrebno doneti zakon i podzakonske akte koji bi regulisali ko i pod koji uslovima može da ima obezbeđenje.

Profesor prava Bogoljub Milosavljević kaže za naš list da se ubuduće mora više voditi računa o tome ko treba da ima obezbeđenje.

– To je promenljiva kategorija. Ako je nekom trebalo obezbeđenje pre dve-tri godine, ne znači da mu treba i danas. Procene o nečijoj ugroženosti bi trebalo češće da se rade. Takođe, treba da postoje propisi o tome da li supruge ili drugi članovi porodice pojedinih funkcionera treba da imaju službena vozila i policijsku pratnju – ističe Milosavljević.

Prema nekim procenama, oko 300 službenih vozila koristi se u bezbednosne svrhe, a na poslovima obezbeđenja angažovano je oko 1.300 pripadnika MUP-a. Premijera Aleksandra Vučića obezbeđuju pripadnici vojne jedinice „Kobre“, gde lanac komandovanja nije uvek predvidiv, dok je za pripadnike MUP koji rade na zaštiti ličnosti to obavezna procedura. Međutim, premijer insistira da se on i pratnja voze u dva auta koja nisu obeležena blinkerima – rotacionim svetlom, tako da na terenu nije odmah uočljivo da je reč o štićenoj ličnosti pod pratnjom. Sličnu zaštitu imao je i pokojni premijer Zoran Đinđić, koji je tražio da vidljivi znaci zaštite budu što svedeniji, kako ne bi ometali saobraćaj i iritirali građane.

Obezbeđenje prvo ukinuto Đilasu

Među prvima kojima je ukinuto obezbeđenje bio je tadašnji lider DS Dragan Đilas. Njemu je krajem prošle godine, bez zvaničnog objašnjenja, ukinuto obezbeđenje koje je imao četiri godine. Pripadnici Specijalnih antiterorističkih jedinica samo su obavestili Đilasa da više neće biti njegovo obezbeđenje, međutim, vlada niti MUP nisu obrazložili tu odluku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari