Dobro je da Vučić ide u Srebrenicu, ali ne treba da nas vraća u atmosferu od pre 10 godina. Sam sam odlučio da 2005. na desetogodišnjicu idem u Srebrenicu i izvinim se u ime Srbije. Vučić zato treba da se da se izvini u svoje, a ne u ime države i naroda, poručio je bivši predsednik Srbije Boris Tadić na jučerašnjoj tribini o dvadesetogodišnjici genocida u Srebrenici, koju su u Tanjugovom pres-centru organizovali nemačka fondacija ZFD i nedeljnik Vreme.


Poredeći svoj prvi odlazak na komemoraciju u Srebrenicu 2005. sa sadašnjom situacijom, Tadić je rekao da pre 10 godina nije bilo nikakve organizacije njegovog puta i da su danas bezbednost i organizacija na višem nivou.

– Mene su tada sa beogradskog aerodroma ispratili pripadnici obezbeđenja sa istetoviranim ružama, koji su protestovali zbog mog odlaska u Srebrenicu, a tamo me dočekala žena koja je govorila da sam ubica, prisetio se Tadić. Tvrdeći da je tada otišao u Srebrenicu sa iskrenom namerom i željom da se izvini bez ikakvih kalkulacija šta treba da uradi druga strana, Tadić je ocenio da bi mnogi danas u Srbiji i BiH izgleda želeli da dve zemlje vrate nazad, u vreme konflikata. Prema njegovim rečima, činjenica da je nakon svih saznanja o Srebrenici i ratnim zločinima, šovinizam, naročito među mladima, veoma izražen i trebalo bi sve da zabrine.

– Kako raditi sa mladima koji su toliko bliski ekstremnoj desnici, upitao je Tadić.

Pozivajući se na presude Međunarodnog suda pravde, Haškog tribunala, kao i nacionalnih sudova Ibro Bulić iz Tužilaštva za ratne zločine BiH i Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine Srbije, složili su se da se u Srebrenici desio genocid. Između dva tužioca postoji, međutim, razlika u tretiranju pojedinih konkretnih slučajeva. Sud BiH je tako nekoliko osuđenih za streljanje u Kravici, pored Srebrenice, osudio za genocid, dok Srbija vodi istragu za isti slučaj koji je okarakterisala kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Bulić i Vukčević se nisu složili ni oko toga da li je slučaj Nasera Orića u nadležnosti srpskog ili Suda BiH. Složili su se, ipak, da sudovi dve zemlje treba da rade svoj posao bez političkih pritisaka. U tom kontekstu tužilac Vukčević je rekao da je u medijima video da pojedinci koriste iskaze svedoka o Naseru Oriću, što mu se nije dopalo.

Gde ste bili 11. jula

Moderator tribine Filip Švarm, urednik Vremena, učesnike je pitao gde su bili 11. jula 1995. i kako su saznali za Srebrenicu. – Bila sam u Beogradu i u „Našoj borbi“ videla slike proteranih žena i dece. Trinaestog jula smo ženama Srebrenice i Žepe napisale pismo kojim smo izrazile sramotu i saosećanje, odgovorila je Staša Zajović iz Žena u crnom. Ona je sve koji negiraju genocid u Srebrenici nazvala moralnim mrtvacima koji Srbiju guraju nazad.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari