Iako je Zakon o uređenju sudova predvideo da o broju radnih mesta pravosudnih službenika i njihovom finansiranju od juna naredne godine odlučuje Visoki savet sudstva, Ministarstvo pravde ima druge planove. Naime, Vlada Srbije je u skupštinsku proceduru poslala Predlog zakona o izmenama Zakona o uređenju sudova kojim se ovaj transfer nadležnosti odlaže za januar 2017. godine.

Ovo praktično znači da, kada sredinom naredne godine ponovo bude otvoreno pitanje statusa pravosudnih službenika, o njihovoj sudbini će i dalje odlučivati Ministarstvo pravde.

Predlog izmena Zakona o uređenju sudova između ostalog predviđa da do početka naredne godine, ministar pravde utvrđuje merila za određivanje broja sudskog osoblja. Takođe, ukoliko izmene zakona budu usvojene, dodatnih šest meseci će Ministarstvo pravde, umesto Visokog saveta sudstva, davati saglasnost na pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u sudovima, predlagati deo budžeta za rashode za sudsko osoblje, kao i raspodelu ovih sredstava. Staranje o smeštajnim uslovima, opremanju i obezbeđenju sudova je još jedna od nadležnosti koja će ostati u rukama Ministarstva pravde do 2017. godine.

Izmene zakona predviđaju da će i dalje sudski poslovnik, kojim se propisuje unutrašnje uređenje i rad sudova, donositi ministar pravde uz prethodno pribavljeno mišljenje predsednika Vrhovnog kasacionog suda.

Ove izmene su posebno interesantne kada se posmatraju iz ugla, nedavno gurnutog pod tepih, sukoba između Sindikata pravosuđa Srbije i Ministarstva pravde. Naime, zbog plana Ministarstva pravde da u sklopu mera štednje ne produži ugovor sa pravosudnim službenicima koji su zaposleni na određeno vreme, Sindikat pravosuđa je za 19. januar ove godine najavio generalni štrajk. Ipak, u susret prolećnih republičkih izbora, kompromis je pronađen tako što je Ministarstvo pravde svim zaposlenim produžilo ugovor do jula 2016. godine. Time je problem pravosudnih službenika privremeno skinut sa dnevnog reda, a kada bude ponovo aktuelizovan, pod pretpostavkom da izmene Zakona o uređenju sudova budu usvojene, o njihovom položaju će i dalje odlučivati Ministarstvo pravde, umesto Visokog saveta sudstva.

Zakon koji živi u skupštini

Od kako je usvojen 2008. godine, Zakon o uređenju sudova je u čak devet navrata bio predmet rasprave u Narodnoj skupštini, što ga čini jednim od zakona koji je najčešće menjan. Od godine usvajanja, ovaj zakon nije menjan samo 2012. i 2014. godine. Najviše modifikacija imao je 2011. godine kada je pretrpeo tri izmene.

O VSS

Visoki savet sudstva je organ osnovan 2009. godine, sa mandatom da obezbeđuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija. U njemu sede predsednik Vrhovnog kasacionog suda, ministar pravde i predsednik nadležnog odbora Narodne skupštine, kao članovi po položaju i osam izbornih članova koje bira Narodna skupština. Izborne članove čine šest sudija sa stalnom sudijskom funkcijom i po jedan predstavnik advokature i profesure. Odluke se donose većinom glasova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari