Komisiji za akreditaciju i proveru kvaliteta (KAPK) preti isključenje iz ENKVA – Evropske mreže akreditacionih agencija, jer država nije obezbedila nezavisno finansiranje te komisije. Zbog toga je pod znakom pitanja i njeno članstvo u EKVAR-u, Registru evropskih akreditacionih agencija, koji ima strože uslove od ENKVA za prijem novih članova.

– Predloženim izmenama Zakona o visokom obrazovanju obezbeđena je veća nezavisnost Komisije u donošenju odluka, ali ne i u finansijskim smislu, jer Ministarstvo finansija nije saglasno da se KAPK finansira sa posebnog računa. Narednih dana razgovaraćemo sa kolegama iz finansija i pokušaćemo da im objasnimo da finansiranje Komisije iz budžeta nije kompatibilno sa rešenjima u evropskim državama – kaže za Danas Miodrag Popović, prorektor za finansije Beogradskog univerziteta, koji je radio na nacrtu izmena Zakona o visokom obrazovanju.

Izmene predviđaju da se KAPK ubuduće finansira iz republičkog budžeta, umesto sa posebnog podračuna, na koji su se slivala sredstva od naknade za akreditaciju. A te naknade ustanove će sada uplaćivati u budžet.

Time će biti samo formalizovano trenutno stanje, jer je, podsetimo, još pre dve godine ad hok rešenjem Komisija „prebačena“ na državnu kasu. Oko 210 miliona dinara koje je ostalo na tadašnjem podračunu KAPK-a slilo se u budžet, a tako je bilo i sa prošlogodišnjim naknadama koje su visokoškolske ustanove uplaćivale za akreditaciju.

– Fakulteti i univerziteti koje je osnovala država sami plaćaju akreditaciju i od Ministarstva prosvete ne dobijaju ništa, a onda taj novac država uzima, što je neprimereno. Komisija za akreditaciju je prošle godine dobila za rad iz budžeta 60 miliona dinara, a ove godine sredstva su smanjena na 50 miliona. Ponašamo se krajnje racionalno, ali je situacija teška – kaže za Danas Endre Pap, predsednik KAPK.

Od novca koji dobija plaćaju se honorari članova Komisije i recenzenata, kao i zarade pet službenika, ali novca nema dovoljno. Za posetu fakultetima i visokim školama u postupku akreditacije recenzenti koriste sopstveni prevoz ili ga obezbeđuju visokoškolske ustanove, što je u najmanju ruku problematično. Samo članstvo u ENKVA godišnje košta 3.000 evra, a recenzentima često kasne honorari. Ministarstvo prosvete odobri isplatu, ali zastoj nastaje u Ministarstvu finansija.

Miodrag Popović i Endre Pap se slažu da bi otvaranje posebnog računa Komisije bilo najidealnije, ali da je i podračun u okviru Ministarstva prosvete prihvatljivije rešenje od sadašnjeg. Ministarstvo finansija dosad za to nije imalo sluha, jer, kako tvrdi, nije u skladu sa Zakonom o budžetu.

Finansijsku nezavisnost Komisije za akreditaciju zatražio je i Nacionalni savet za visoko obrazovanje.

Zašto je važno članstvo u ENKVA i EKVAR

Komisija za akreditaciju postala je punopravni član ENKVA prošle godine, što je potvrda da radi u skladu sa evropskim standardima. Procedura za punopravno članstvo je vrlo stroga, a još su zahtevniji uslovi za pristup EKVAR-u. Korist od članstva u ovim međunarodnim asocijacijama je višestruka – od lakšeg priznavanja diploma do angažovanja stranih recenzenata u postupku akreditacije doktorskih studija.

Dodatni trošak

Dodatni trošak Komisiji će doneti angažovanje najmanje jednog recenzenta iz Evropske unije pri akreditaciji programa doktorskih studija, što je predviđeno u izmenama zakona. Miodrag Popović ističe da će „država morati da obezbedi novac ukoliko hoće kvalitetne recenzente“ te da je olakšavajuća okolnost što nemaju svi univerziteti i fakulteti doktorske studije. Endre Pap kaže da će biti predloženo povećanje honorara koje bi dobijali i domaći i strani recenzenti zaduženi za akreditaciju doktorskih studija, s obzirom da se radi o veoma složenom i odgovornom poslu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari