Evropska unija je od 2002. godine donirala više stotina miliona evra za reformu zdravstvenog sistema Srbije, što je najviše novca koje je jedna država u tranziciji dobila. Međutim, ni ta sredstva nisu bila dovoljna da se na lestvici kvaliteta zdravstvene zaštite u Evropi pomerimo sa poslednjeg mesta.

Naime, prema indeksu European Helth Consumer Index (EHCI), kojim se meri kvalitet zdravstvene zaštite na osnovu 50 indikatora u 35 evropskih zemalja, Srbija je drugu godinu zaredom na poslednjem mestu. Izveštaj je učinila ekspertska organizacija sa sedištem u Švedskoj za potrebe Evropskog parlamenta.

U Ministarstvu zdravlja kažu za Danas da će od EHCI zatražiti da dostavi izvore podataka na osnovu kojih je formiran indeks, „s obzirom na činjenicu da jedina relevantna institucija iz Srbije, Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, nikakav upit nije dobio, niti je dostavljao podatke“. Sagovornici Danasa imaju različito mišljenje o izveštaju EHCI. Dok jedni smatraju da su podaci tačni, drugi sumnjaju u njihovu verodostojnost, negirajući da smo najgori u Evropi.

Direktor Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ Dragan Ilić kaže za Danas da se podaci EHCI i Batuta značajno razlikuju.

– Najveći deo podataka koji je naveden u istraživanju prikuplja Institut „Batut“, međutim, mi nismo dobili nijedan zahtev da ih ustupimo. Naši podaci su javno dostupni i umnogome se ne poklapaju sa onima u izveštaju – istakao je Ilić.

Prema rangiranju EHCI, Srbija poslednje mesto deli sa Rumunijom, Letonijom, Poljskom i Bugarskom. Negativno smo ocenjeni zbog toga što našim pacijentima nisu dostupni elektronski recepti i što nemaju mogućnost elektronskog zakazivanja pregleda. Negativnu ocenu smo dobili i zbog lista čekanja – za terapiju karcinoma duže od 21 dan, više od sedam dana za pregled skenerom, a na velike operacije čeka se više od tri meseca.

Draško Karađinović, koordinator NVO Doktori protiv korupcije, kaže za naš list da EHCI rangira države na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku.

– Prvi smo po mortalitetu, smrtnosti od malignih i kardiovaskularnih bolesti, a vodeći smo po korupciji. I to je sasvim dovoljno da budemo poslednji u Evropi, iako EHCI koristi 50 indikatora u ocenjivanju nivoa zdravstvene zaštite. Stanje je posebno katastrofalno u lečenju malignih oboljenja: svake godine od raka oboli 37.000 ljudi, a 22.000 umre. U razvijenim zemljama dve trećine obolelih preživi, dok kod nas dve trećine umre – naglašava Karađinović. On dodaje da je Evropska unija od 2002. godine donirala 140 miliona evra za reformu zdravstvenog sistema Srbije, i da su njihovi zvaničnici izjavili da „nijedna država u tranziciji nije dobila tolika sredstva, a da su rezultati toliko poražavajući“.

– Umesto da prošlogodišnje poslednje mesto u Evropi shvate kao veliku opomenu i pristupe strukturnim promenama, vodeće zdravstvene institucije nastavljaju da rade po starom. Sistemska korupcija i dalje postoji, uprkos upozorenju i Evropskog parlamenta od prošle godine, koje je čak izrečeno i Rezolucijom EP o korupciji u zdravstvu – ističe Karađinović.

S druge strane, direktorka Lekarske komore Srbije Tatjana Radosavljević kaže za Danas da je izveštaj EHCI sporan iz više razloga.

– Jedan deo podataka dobija se anketom pacijenata. Pitanje je – ko su ti pacijenti, kada i na koji način su anketirani. Dakle, sporan je izvor, jer svako ozbiljnije istraživanje mora da bude verodostojno i proverljivo. Paradoksalno je da je prema indeksu EHCI sistem zdravstvene zaštite Nemačke slabije rangiran od bugarskog – ukazuje Radosavljevićeva. Ona dodaje da se u izveštaju nalaze i netačni podaci, poput stope smrtnosti novorođenčadi u Srbiji, koja je znatno niža nego što navodi EHCI.

– Nesporno je da je zdravstvo u Srbiji u krizi, posebno zbog ekonomske situacije u zemlji. Međutim, ovaj izveštaj, uz sve manjkavosti, trebalo bi da iskoristimo da popravimo neke stvari, a ne samo da kritikujemo – naglašava Radosavljevićeva. Naša sagovornica dodaje da su izveštaji Svetske zdravstvene organizacije i Ekonomskog foruma u Davosu, po kojima je zdravstveni sistem u Srbiji znatno bolje rangiran, verodostojniji od rezultata koje je predstavio EHCI.

Predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije Zoran Savić takođe se ne slaže sa ocenom da smo po kvalitetu zdravstvene zaštite poslednji u Evropi.

– Realno smo na sredini, a među zemljama u okruženju i vodeći. Liste čekanja za pojedine medicinske intervencije su problem koji se uvek uzima u obzir prilikom izrade ovakvih izveštaja. Međutim, niko ne uzima u obzir činjenicu da smo po broju lekara i medicinskog osoblja ispod evropskog proseka, kao i da nemamo savremenu opremu i aparate – ukazuje Savić. On dodaje da posebno zabrinjava nedostatak visokospecijalizovanih stručnjaka.

– Nedostatak lekara specijalista je dugogodišnji problem. Oni odlaze u inostranstvo, zbog većih plata. Taj problem će biti još izraženiji zbog odluke Vlade da oporezuje zarade, i to one koje su na nivou potrošačke korpe. Apsurdno je da država nekog školuje 20 godina, a potom ga pusti da ide. Zbog nedostatka medicinskog kadra i postoje liste čekanja – ističe Savić. On dodaje da je neophodno promeniti zdravstvenu politiku u Srbiji.

– Na platnom spisku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje je 104.000 zaposlenih u zdravstvu, i još 20.000 koje ne isplaćuje Fond. Broj zaposlenih je mali, nedostaju lekari i medicinsko osoblje, dok je, na papiru, višak nemedicinskog kadra. Međutim, s obzirom da je u Srbiji četka i metla i dalje osnovno sredstvo za higijenu, nedostaju i oni – kaže Savić. Prema njegovim rečima, bolja opremljenost zdravstvenih ustanova, drugačija organizacija rada i bolji materijalni položaj zaposlenih, načini su da se zdravstveni sistem Srbije unapredi.

Crveni karton

Predsednik udruženja za zaštitu prava pacijenta „Pravo na zdravlje“ Miroslav Petrović kaže za Danas da izveštaj EHCI, pored rezolucije EP o korupciji u zdravstvu, predstavlja crveni karton koji nam upućuje Evropa. „Kvalitet zdravstvene zaštite u Srbiji jeste najgori u Evropi, i to je jasno svima sem Ministarstvu zdravlja. Godišnji podaci Republičkog zavoda za statistiku su dostupni svima i proverljivi. Posebno smrtovnice – naglašava Petrović. Prema rečima našeg sagovornika, brojne nerešene afere u zdravstvu, uz poražavajuće izveštaje, mogu da ugroze evropski put Srbije.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari