Politički radikalizam koji se iskazuje kroz stavove mladih ljudi na društvenim mrežama na internetu, nije samo iskušenje i opasnost nego i šansa i sa njima treba raditi na profilisanju racionalnije političke podele nego što je sadašnja partokratija, kaže u razgovoru za Danas mr Snežana Ilić iz zrenjaninskog Centra za razvoj civilnog društva.

Ovaj centar upravo je publikovao nalaze svog istraživanja o aktivnostima krajnje desnice i radikalne levice u Srbiji u knjizi „Politički ekstremizam u sajber-prostoru Srbije“, sa generalnim zaključkom o velikoj aktivnosti desničara.

Krajnja desnica je vrlo aktivna na internetu, prema jednom tumačenju zato što je izgubila institucionalnog predstavnika jer je SRS postala vanparlamentarna stranka, a po drugom, naprotiv, zato što joj podstrek daje dolazak SNS na vlast.

– Ova tumačenja su oprečna jer su dnevno-politička. Gledajući ispod površine, mi u Srbiji imamo jednu stranku na vlasti, čije se frakcije zovu SNS, DS, LDP, SPS, itd. Svedoci smo toga da se parlamentarne stranke, ako se izuzme disonantni stav DSS u spoljnoj politici, praktično ni po čemu ideološki ne razlikuju i svedene su na interesne grupe i klijentističke mreže. Ponekad su te frakcije, naravno, u sukobu, ponekad u savezu, a najčešće na nekim nivoima vlasti, na nacionalnom, pokrajinskom ili lokalnim, u sukobu, a na drugima u savezu. To ima za posledicu da moć ne leži u institucijama vlasti, nego u političkim strankama. Stranke neposredno vrše vlast protivno odredbi iz Ustava. To praktično i slikovito znači da se morate učlaniti u neku frakciju ove megastranke da biste se zaposlili (čak i) kao poštanska službenica.

Ne verujete, dakle, da parlamentarne stranke imaju ikakvu ideologiju?

– Naše političke stranke su potpuno ideološki neprofilisane, pa smo stoga i izveli ovo istraživanje čiji je krajnji cilj da u nekom srednjeročnom periodu doprinese stvaranju moderne političke desnice, centra i levice u Srbiji, naravno u sinergiji s drugim akterima i inicijativama. Pri tome je od izuzetnog značaja za nas partnerski odnos i podrška Fondacije za otvoreno društvo, i sada, i ubuduće. S druge strane, oni koji su protiv partokratskog parlamentarizma, pljačkaškog kapitalizma, popuštanja pod pritiscima iz inostranstva, protiv ljudskih i manjinskih prava ili politike saradnje sa susedima, nemaju svoje parlamentarne predstavnike. Oni su isključeni iz javnog prostora, mada se, sudeći prema rezultatima svih socioloških i socijalno-psiholoških istraživanja, radi o ogromnom broju ljudi. Mlađi među njima koriste nove tehnologije i mi smo upravo njih istraživali.

Ti mladi ljudi ipak zagovaraju ekstremne stavove?

– Oni su u svom radikalizmu istovremeno iskušenje, opasnost i šansa. Neki među njima često, a neki povremeno primenjuju nasilje, politički su neobrazovani, ali oni veruju u to u šta se zalažu. Žive za politiku, a ne od politike. Naš osnovni istraživački nalaz jeste da su mnogi levi i desni politički radikali, ako se izuzmu fašisti, dostupni političkoj edukaciji i da sa njima ima smisla raditi. Neke organizacije, grupe, aktivisti među njima mogu se edukovati i pomoći profilisanju racionalne i produktivne političke podele u Srbiji.

Zašto niste obuhvatili i sajt Udruženja „Sloboda“, na kome kolumne piše i teorijske rasprave vodi Mirjana Marković, predsednica poslednje ekstremno leve partije u Srbiji?

– Izostavljen je i čitav niz drugih radikalno levih ili desnih organizacija iz različitih razloga: neke zbog odsustva uticajnosti njihovog delovanja, zbog neažuriranosti i sadržinske nepotpunosti njihovih veb stranica, zbog njihove čisto teorijske orijentacije ili zbog toga što su zatvorenog tipa, a zbog etičkih razloga nismo hteli da se lažno predstavljamo da bismo se ulogovali. Većinu iz istraživanja izostavljenih organizacija naveli smo u knjizi: među njima su i Kontrapunkt, KPJ omladina, Ujedinjeni ravnogorski pokret, Krv i čast, Srpski nacionalisti, Birov, Rasonalisti, Gerusija i drugi.

Dostupna tehnologija

Povodom nalaza o zamiranju radikalne levice na internetu primedba je da ste istraživanjem obuhvatili Tviter naloge koje obično koriste vlasnici boljih i skupljih telefona, nedostupnih radničkoj populaciji?

– Posmatrali smo i analizirali ne samo Tviter naloge, nego i Fejsbuk naloge, zvanične veb stranice proučavanih organizacija, na njima objavljene komentare, forume, diskusije i priloge. Primedbu je uputio neko ko nije pročitao knjigu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari