Ministarstvo trgovine i telekomunikacija napravilo je nacrt pravilnika o presretanju elektronskih komunikacija kojim je predviđeno da se mimo Ustava vrši presretanje elektronskih komunikacija, kao i pristup i dostavljanje zadržanih podataka srpskim tajnim službama, mimo odluke suda.

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić oštro je kritikovao ovu nameru Ministarstva. Ipak, i pored Šabićevih kritika, Ministarstvo trgovine i telekomunikacije odbacilo je njegove primedbe.

Ministarstvo trgovine i telekomunikacija je Šabiću nedavno uputilo Predlog pravilnika o tehničkim zahtevima za uređaje i programsku podršku za zakonito presretanje elektronskih komunikacija i zadržavanje podataka o elektronskim komunikacijama, sa molbom da dostavi svoje sugestije i primedbe na tekst predloga. Šabić je ukazao da se u Predlogu, kao i ranijih puta, pominje nekakav „akt koji predstavlja pravni osnov za vršenje presretanja elektronskih komunikacija, kao i za pristup, odnosno dostavljanje zadržanih podataka“.

– S tim u vezi, po ko zna koji put, ističem da je u skladu sa Ustavom Srbije jedini akt koji može da bude pravni osnov za odstupanje od Ustavom utvrđenog prava na tajnost sredstava komuniciranja, odluka suda. Podsetiću i na odluke Ustavnog suda u odnosu na ustavnost odredbi Zakona o Vojnobezbednosnoj agenciji i Vojnoobaveštajnoj agenciji, kao i ranijeg Zakona o telekomunikacijama, u kojima je Ustavni sud jasno potvrdio da jedino odluka suda može da bude pravni osnov za odstupanje od Ustavom utvrđenog prava na tajnost pisama i drugih sredstava komuniciranja, te da drugi osnovi nisu u saglasnosti sa Ustavom – ukazao je Šabić.

Prema njegovim rečima, nema nikakvog opravdanog razloga da se umesto jasnog i nedvosmislenog pojma „odluka suda“ koristi termin „akt“.

– Taj termin u pravu, ali i u drugim oblastima, može imati i ima više značenja i njegovo prisustvo u pravilniku izaziva sumnju da se, svesno ili ne, u vezi sa presretanjem komunikacije ili pristupom zadržanim podacima ostavlja otvoren prostor za odstupanje od ustavnih garancija – naglasio je Šabić.

S druge strane, u Ministarstvu trgovine i telekomunikacija Danasu je rečeno da će neke od primedbi koje su dobijene od poverenika biti prihvaćene, a neke će se razmotriti u daljem toku javnih konsultacija, koje će početi u do kraja ove sedmice i koje će trajati do kraja juna.

Ipak, prema rečima Stefana Lazarevića, državnog sekretara za telekomunikacije, termin „odluka suda“ ne može se trenutno uvesti umesto termina „akt“, koji se sada koristi u Predlogu pravilnika.

– U ovom momentu to ne možemo da prihvatimo, ali ova primedba može da bude razmatrana onog trenutka kada na dnevni red bude došla izmena Zakona o elektronskim komunikacijama, s obzirom da smo, kada je u pitanju ovaj predlog pravilnika, vezani nomenklaturom člana Zakona o elektronskim komunikacijama koja taj akt na takav način doslovno uvodi – kaže Lazarević.

Kritičko preispitivanje

Rodoljub Šabić ukazuje da kritičko preispitivanje zalužuju i neke druge odredbe Predloga pravilnika, a da se to na primer odnosi na one koje predviđaju da nadzor, osim podataka pobrojanih u zakonu, obuhvata „i druge podatke vezane za identitet“.

– Koje to „druge podatke vezane za identitet“? Obrada podataka o ličnosti se, shodno Ustavu u članu 42, uređuje zakonom. Zato bi odgovor na ovo pitanje morao prvo da bude jasan, a drugo, morao bi biti sadržan u zakonu, a ne u podzakonskom aktu – kaže Šabić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari