Izbori za nacionalne savete nacionalnih manjina u Srbiji su održani prošle godine, po važećem zakonu, za čiju izmenu se zalažu mnogi predstavnici nacionalnih saveta. Za promenu je i Vasilios Provelegios, koji je za predsednika Nacionalnog saveta grčke nacionalne manjine izabran nakon prošlogodišnjih izbora. On, međutim, smatra da treba veću pažnju posvetiti i „manjim“ etničkim zajednicama u Srbiji, u koje spada i Grčka.

– Zakon o nacionalnim savetima je ugušen svojom liberalnošću. Sve blagodeti zakona osećaju isključivo „velike“ manjinske zajednice. Mi „mali“ ostavljeni smo da se snalazimo kako znamo i umemo u moru sloboda, koje se pružaju nacionalnim manjinama, a bez ijednog instrumenta zaštite od asimilacije, zbog nemogućnosti da ispunimo kvote koje su državni organi zacrtali kako bismo aktivno učestvovali na svim nivoima. Jedan od mehanizama koji sami kreiramo jeste i udruživanje „malih“ nacionalnih manjina koje smo pokrenuli zajedno sa Savezom jevrejskih opština i još nekim nacionalnim savetima. Da zaključim, zakon treba menjati i to ne samo kozmetički, ali treba uvažiti posebnosti svih nacionalnih saveta, a ne samo ići uz dlaku velikim, poručuje Provelegios.

*Na čelu ste Nacionalnog saveta od prošle godine. Šta ste do sada uradili i kakvi su vam planovi?

– Nacionalni savet grčke nacionalne manjine je devastiran ponašanjem prethodnih saziva. Shvatili smo da nemamo čak ni mesto za okupljanje i održavanje sastanaka. Tako da krećemo od nule. U ovom periodu mnogo smo radili na popularizaciji same grčke nacionalne manjine. Pokrenuli smo internet radio stanicu koja emituje grčku muziku 24 časa, planiramo i ubacivanje informativnog programa. Planiramo da u našim novim prostorijama, u samom centru Beograda, opštini Savski venac, pokrenemo besplatnu školu grčkog jezika i školu novinarstva, koja će biti temelj za časopis na grčkom jeziku.

*Da li ste zadovoljni saradnjom sa nadležnim državnim organima?

– U načelu da. Nakon šest godina pauze održane su dve sednice saveta za nacionalne manjine u veoma kratkom periodu na kojima predsedava premijer ili najviši politički akteri zemlje, što nam daje nadu da probleme koje imamo mogu efikasnije da se reše. Suštinski gledano, ako ste predstavnik „male“ nacionalne manjine i nemate političku moć, jedini način da dođete do nekoga ko odlučuje i ima autoritet da pokrene sa mrtve tačke bilo koji problem je ako vas on sam pozove. To se sada dešava i mi pokušavamo da to iskoristimo na najbolji način za našu zajednicu. Želimo da se naš glas čuje, želimo i da pohvalimo Republiku Srbiju u postupanju prema nacionalnim manjinama. Neznanje o radu naših saveta izaziva revolt u većinskom narodu i često čujem da manjine imaju veća prava od većine. To naravno nije istina, ali treba se truditi da na pristojan način približimo delovanje naših saveta većinskom narodu i da ih čak uključimo u svoje aktivnosti kako bismo svi uživali u različitostima.

*Na poslednjim izborima za nacionalne savete učestvovalo je pet grčkih lista. Da li ste to prihvatili logiku „dva Srbina tri partije“? Zašto su Grci u Srbiji toliko podeljeni?

– Logika „dva Srbina tri partije“ nije izmišljena u Srbiji, u svakoj zemlji na kugli zemaljskoj možete naći više različitih mišljenja. To doživljavam kao treniranje osnovnih principa demokratije, što se više mišljenja čuje, do boljeg će se rešenja doći! Ne bih rekao da su Grci u Srbiji podeljeni, ali imamo jedan specifičan problem, a to je razuđenost. U svakom većem gradu u Srbiji postoji manja ili veća organizovana grčka zajednica, pa iako se u načelu naši interesi poklapaju kada to svedete na lokalni nivo imaćete dosta disonantnih tonova oko modela i načina rešavanja istih problema. Planiramo da obiđemo sva udruženja Grka u Srbiji i da napravimo modus kako bismo na sledećim izborima imali manje lista sa većim brojem predstavnika iz svih delova zemlje.

*Rad ranijih saziva Nacionalnog saveta grčke manjine obeležen je nizom skandala i optužbi za zloupotrebu novca. Da li garantujete da u budućnosti neće biti tako?

– Dok sam ja predsednik nacionalnog saveta, skandala i banalizacije saveta, kao u prethodnom periodu, neće biti. Ono što su dozvolili da se radi u tako bitnom telu za našu zajednicu je za svaku osudu! Mi smo do 2010. godine u Karađorđevoj ulici br. 69 u Beogradu, imali kancelariju, aktivnu školu jezika, biblioteku, školu mačevanja, humanitarnu organizaciju, grčki klub, da bismo ostali bez svega, nakon malverzacija kojim je savet preuzet i ostavljen u dugu većem od tri miliona. To je jednim delom dozvolio zakon svojim liberalizmom. Ovim malverzacijama bave se sudovi i nadležne institucije, krivične prijave koje su podnete, polako dobijaju svoje epiloge i nadam se da će krivci biti kažnjeni kako više nikome ne bi palo na pamet da se igra jednom nacionalnom zajednicom.

Cipras može puno da uradi

*Grci i Srbi su bliski narodi, obostrane simpatije su očite. Ciprasova popularnost ipak malo pada. Šta mislite o premijeru Grčke?

– Bliskost Srba i Grka počinje od davnina, istorijske ličnosti koje su nas spajale su car Dušan, Riga od Fere, Elefterios Venizelos, ali najjača spona naša dva naroda su vera i gotovo isti mentalitet. Što se tiče politike premijera Ciprasa, vidimo da mu popularnost suprotno svim tvrdnjama raste. Došao je na vlast kao osveženje, posle poluvekovne vladavine dve političke partije Nove Demokratije i PASOK-a kao i njihove dve dinastije porodica. Aleksis Cipras je čovek koji je bliži narodu i koji bolje oseća suštinske probleme naroda, bojim se da će mu možda trebati malo više vremena da ovlada instrumentima vlasti u sprovođenju svojih ideja. Ali, mlad je ambiciozan i ne uvija sve u političku oblandu pogotovu u obraćanju ljudima. Ono što Cipras mora i može da uradi je da uvede fiskalnu disciplinu na celoj teritoriji zemlje, ne toliko zbog velike trojke koliko zbog interesa svoje zemlje. Ako to sprovede kako treba, u vrlo kratkom periodu grčka kriza može da bude prošlost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari