Formiranje preduzeća Aerodromi Srbije, 13. januara, prvi je korak ka umrežavanju postojećih 30 malih aerodroma u Srbiji od kojih 22 imaju dozvole, rečeno je juče na sastanku u Kraljevu gde su se u zgradi Raškog upravnog odbora sastali predstavnici ministarstava, novoformiranog preduzeća i lokalnih vlasti.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

– Prioritetni zadatak je otvaranje aerodroma „Morava“ u Lađevcima koji ima dosta toga od potrebne infrastrukture. Nakon formiranja „Aerodroma Srbije“ stvorena je normativna pretpostavka da ima ko da završi započeti pregovarački proces i potpiše neophodne ugovore sa Ministarstvom odbrane, kako bi ovaj aerodrom, ubuduće, funkcionisao kao mešoviti vojno-civilni. Ipak, otvaranje aerodroma ne znači automatski i kontinuirano poslovanje. Do toga će doći kada potencijalni operateri prepoznaju kapacitete i potencijale i opredele se da to bude njihova matična, tranzitna ili povremena luka – rekao je Zoran Ilić, pomoćnik za vazdušni saobraćaj u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

On je dodao da bi do završetka dela koridora 11 od Beograda do Preljine, trebalo poboljšati kvalitet rulne staze, sagraditi adekvatnu vezu između te staze i pristanišnog dela i opremiti aerodrom uređajima za noćno sletanje. Time bi se omogućilo kontinuirano sletanje većih aviona tipa Erbas 319 ili Boing 737, a trenutno je ta luka pogodna za avione tipa ATR 72 i slične.

Ideje o otvaranju aerodroma u Lađevcima i za civilni saobraćaj stara je nekoliko decenija, ali su do 2008. svi ozbiljniji pokušaji privrednika i lokalnih samouprava odbijani. Promena u stavu rezultirala je da su do sada izgrađeni novi kontrolni toranj, pristanišna zgrada i drugi prateći objekti. Dok se ne produži i proširi pista sa 2.200 na 2.500 metara, na ovaj aerodrom mogu sletati manji putnički avioni, a nakon radova procenjenih na oko 10 miliona evra, stekli bi se svi uslovi za prihvat najvećih putničkih i, što je za ovaj kraj važnije, teretnih letelica.

Inače, aerodromu „Morava“ gravitira 38 opština i gradova sa preko milion stanovnika, u kojima se trenutno realizuje preko 30 odsto ukupnog inoturističkog prometa u Srbiji. Aerodrom može zadovoljiti i potrebe značajnih turističkih destinacija (Kopaonik, Zlatibor, Vrnjačka Banja…) jer se sve pomenute nalaze u zoni bližoj od 100 kilometara. Gradovi i opštine centralne Srbije posebno su zainteresovani za osposobljavanje aerodroma „Morava“ za kargo letove i spremni su da, zajednički, podrže stvaranje kargo-zone u neposrednoj blizini aerodroma.

(Pred)izborno rulanje

Pomoćnika u Ministarstvu saobraćaja Zorana Ilića novinari su juče podsetili da se od 2008. gotovo pred svake izbore, ponovo pokrene priča o aerodromu „Morava“, a povremeno sleti i po koji avion sa političarima. Skepsa sa kojom su juče dočekali Ilićevo objašnjenje o redosledu poteza koje bi trebalo učiniti do otvaranja aerodroma, bila je uvećana time što nisu mogli da čuju konkretniji datum kada će, najzad, aerodrom „Morava“ početi da prima prve putnike.

Turski investitori odustali

Interesantno je da su svojevremeno predstavnici jedne turske kompanije bili spremni da investiraju novac kako bi se otvorio aerodrom u Lađevcima. Ipak, do zastoja u razgovorima sa njima došlo je odmah posle izbora 2012. kada se u pregovore uključio Velimir Ilić, tadašnji ministar saobraćaja koji je, tvrde poznavaoci, bio protiv takvog kreditnog aranžmana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari