– Od 2017. firmarine će najverovatnije biti ukinute, kao i eko-taksa koju naplaćuju opštine u Srbiji, ukoliko naravno bude usvojen tekst nacrta zakona o finansiranju lokalne samouprave koji je trenutno na javnoj raspravi. Ali, osim ovog udara, opštinske budžete ovim zakonom očekuje još jedan, mnogo veći – država će im ubuduće uzimati ne 20, već 50 odsto prihoda od poreza na zaradu. Velike kompanije u Srbiji sa zadovoljstvom očekuju ukidanje firmarina jer su one poslednjih meseci, kako tvrde, postale nepodnošljivo visoke i to će za privredu biti plus. Opštine su, s druge strane, konstantnim dizanjem cene naknade za isticanje firmi pokušale da nadomeste to što ih je Republika ostavila bez prihoda, najviše od poreza na imovinu.

– Tačno je, firmarine su podignute u poslednje vreme i to najviše pogađa velike kompanije, kao što su telekomunikacione. Većina opština je tu naknadu koja bi trebalo da bude ukinuta novim zakonom, podigla, ali su one i dalje u zakonskom okviru, odnosno nisu veće od deset prosečnih zarada – kaže za Danas Slobodan Krstović iz Nacionalne alijanse za lokalni i ekonomski razvoj.

Osim firmarine, biće ukinuta i taksa za motorna vozila, a to su dve od 16 naknada koje lokalne samouprave trenutno naplaćuju. Krstović ističe da ne zna koliko koliko se tačno novca zahvaljujući ovim dvema naknadama sliva u opštinske budžete. „U zavisnosti od opštine do opštine, dva do pet odsto svakog budžeta punilo se zahvaljujući firmarinama“, napominje Krstović.

On ističe kako NALED podržava ukidanje pomenutih naknada, kao i velikog broja drugih parafiskalnih nameta, ali ono što nadležne po opštinama mnogo više muči od ukidanja eko-takse i firmarine, jeste što je nacrtom zakona predviđeno da porez od zarade dele na ravne časti sa Republikom.

– Lokalne samouprave sa sa razlogom bune zbog toga što će ovim zakonom umesto dosadašnjih 80 odsto, u opštinske budžete ići svega 50 odsto poreza na zarade – ističe Krstović.

Predsednik opštine Paraćin Saša Paunović kaže da država lokalnim samoupravama poslednje tri godine stalno smanjuje prihode, i da bi još jedno „zakidanje“ za opštine značilo „smrt“. Predstavnik Stalne konferencije gradova i opština tvrdi za naš list da Ministarstvo finansija koristi „suludo“ opravdanje zbog čega moraju da se smanje prihodi lokalnih samouprava.

– Oni kažu da su opštine u suficitu od osam milijardi dinara. Knjigovodstveno, možda, ali u stvarnosti samo u Kragujevcu i Nišu dospeli dugovi su osam milijardi dinara. Osim toga, u predlogu ovog zakona piše da će se lokalnim samoupravama ovaj gubitak nadoknaditi izmenom zakona o porezu na imovinu. Znate šta to znači? Firme koje zarađuju dobro nagradićemo smanjenjem obaveza, ali će građani plaćati 30 odsto veći porez na imovinu – napominje Paunović.

Paunović napominje kako je zakonodavac pritom predvideo da će država praviti analizu toga koliko je koja opština naplatila poreza na imovinu.

– Napraviće analizu, opštine koje ne naplate maksimalan iznos za porez na imovinu, računaće se kao da im taj novac nije ni potreban i biće im smanjen iznos transfera sa republičkog na lokalni nivo, odnosno biće manji od predviđene jedne trećine – napominje Saša Paunović.

Konkretno, opštine naravno neće moći da zakinu na uličnoj rasveti ili grejanju u školama, ali će se ovakva restriktivna politika države prema lokalu osetiti, na primer, u infrastrukturi, pa će putevi koji su bili u planu da se završe za pet, biti završavani u roku od 20 godina.

Duplirani iznosi

Opštine unazad nekoliko godina permanentno povećavaju iznose za firmarine. Tako je jednoj firmi sa beogradske opštine Vračar, 2013. došao račun od oko 24.000 po toj stavci, faktura je prošle godine bila 31.000 a za ovu će opština naplatiti 42.000 dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari