Svakog minuta u filijalu Komercijalne banke u Mekenzijevoj ulici juče je ušao poneko ko je čuo ili pročitao da počinje odobravanje povoljnih gotovinskih kredita. Svi odreda su došli da se raspitaju za uslove. Smeta im što nema unapred odštampanog detaljnijeg uputstva i što moraju da sačekaju pola sata da bi došli na red.
„Od jutros je gužva, ne velika, ali ljudi stalno dolaze“, kaže radnik obezbeđenja. Jedna penzionerka ćutke izlazi iz prostorije za razgovore.
„Nema ništa za mene. Ne mogu penzioneri,“ dobacuje ostatku ekipe koja se već uveliko raspričala u hodniku. „Gospođa ima 71 godinu, a kredit mogu da dobiju samo oni koji će da ga otplate do 70. godine“, dodaje radnik obezbeđenja. Nekoliko penzionera sa nevericom prima ovu informaciju. Stariji gospodin gunđajući komentariše to što „nas niko nije detaljnije obavestio o uslovima“.
– Ako bude moglo podići ću kredit da bih kupio PVC stolariju – kaže jedan mlađi muškarac. Dve prosvetne radnice slažu se sa njim da ne treba uzimati „kredit bezveze“ i da mora da postoji konkretan razlog.
– Svima se isplati da ga uzmu ako će to da reši bilo šta. Nema smisla uzimati kredit pa novac potrošiti na gluposti – dodaje sredovečni gospodin.
O uslovima se u redu u banci juče, uglavnom, samo nagađalo. Znalo se samo ono što je bilo u novinama prethodnih dana. Da može da se podigne gotovinski kredit do najviše 300.000 dinara, uz dve opcije otplate.
Direktor marketinga Komercijalne banke Goran Milićević kaže za Danas da je do 15 časova predato nešto malo manje od 1.500 zahteva. „Broj zahteva je dovoljan pokazatelj koliko je veliko interesovanje za ove kredite i koliko su povoljni,“ ističe Milićević, dodajući da su ljudi najviše zainteresovani za gotovinski kredit.
Milićević kaže da u eri razvijenih informacionih tehnologija nema potrebe za štampanjem uputstava i da se sve detaljno o uslovima kreditiranja može pronaći na internet sajtu banke. Oni koji su uspeli već prvog dana da predaju zahteve, odgovore da li ispunjavaju ili ne uslove trebalo bi da dobiju najkasnije u roku od nekoliko dana. „Ako je sva dokumentacija u redu onda odgovor stiže vrlo brzo, ako ne od klijenta će se tražiti da dopuni dokumentaciju“, napominje Milićević.
Kada je reč o keš kreditima korisnik, koji novac želi da uzme u Komercijalnoj banci, može da bira dve opcije. Prva je da uzme pozajmicu bez počeka, s tim što može da bira bilo koji rok otplate, ali najviše do 36 meseci . U drugoj opciji postoji mogućnost korišćenja grejs perioda od 12 meseci, sa rokom otplate do dve godine. U periodu od 12 meseci otplaćuje se samo kamata, a posle toga i kamata i glavnica. Visinu kamatne stope određuje zarada, pa tako oni sa primanjima većim od 30.000 dinara plaćaju kamatu od 8,95 odsto na godišnjem nivou. Za one koji zarađuju manje od toga kamatna stopa je 7,5 odsto. Jedan od uslova je da prihodi svih članova porodice ne premašuju 160.000 dinara i da oni koji imaju više od 80.000 dinara takođe ne spadaju u kategoriju onih koji bi trebalo da čekaju u redu za ovaj kredit. Neko ko nije kreditno opterećen a ima platu od otprilike 35.000 dinara (što je nešto više od republičkog proseka) mogao bi da uzme keš kredit od oko 250.000 dinara. Većina je juče u filijali Komercijalne banke bila zainteresovana za keš kredit, ali ističu da dovoljno primamljivo deluje i potrošački kredit za kupovinu kućnih aparata, nameštaja, tepiha, podnih obloga, poljoprivredne mehanizacije i građevinskog materijala domaće proizvodnje. Maksimalan iznos ovog kredita određuje visina profakture i kreditna sposobnost podnosioca zahteva, a rokovi otplate su isti kao za gotovinski kredit.
Očekuje se da narednih dana većina banaka u Srbiji takođe počne da odobrava subvencionisane keš i potrošačke kredite.
Država se obezbedila od zloupotreba
Odlazeći guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je juče da se država „sigurno obezbedila“ pre nego je donela odluku o subvencionisanim kreditima za građane, kako ti krediti ne bi bili zlupotrebljeni. Jelašić je podsetio da je obim kreditnih plasmana izdat fizičkim licima trenutno oko 430 milijardi dinara i da će ga dinarski krediti, uz subvenciju države, povećati za oko deset milijardi dinara. „To ni u kom slučaju neće narušiti našu makroekonomsku stabilnost“, istakao je Jelašić. Tanjug
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


