Iako se uglavnom nalaze na suprotnim stranama barikada, Nacrt zakona o štrajku je ovog puta „ujedinio“ poslodavce i sindikate u stavu da je loš i neprihvatljiv.

Naravno, razlozi zbog kojih su protiv nacrta potpuno su različiti, a svaka strana smatra da predloženo zakonsko rešenje krši baš njene interese. Tako recimo, Delegacija nemačke privrede u Srbiji ističe da aktuelna javna rasprava o Nacrtu novog zakona o štrajku nije transparentna i da će u slučaju da bude usvojen znatno usporiti strane investicije i pogoršati stanje u privredi Srbije. Kako za Danas objašnjava Milan Vučković, zadužen za odnose sa javnošću u Delegaciji nemačke privrede u Srbiji, javna rasprava nije vidljiva u javnosti i koncentrisana je na samo tri rasprave i to u julu, kada se veliki broj ključnih aktera nalazi na godišnjem odmoru.

– Potrebno je da se promeni sastav sadašnje Radne grupe i poštuje jednakost u tripartitnom dijalogu, što u ovom trenutku nije slučaj. Naime, od 10 mesta u Radnoj grupi poslodavci imaju samo dva. To je nešto što mora da se promeni jer krši princip ravnopravnosti – ističe Vučković. U Delegaciji nemačke privrede u Srbiji naglašavaju da je aktuelni nacrt zakona mnogo gore rešenje od starog Zakona o štrajku koji datira još iz 1996. godine. Stoga, ističu oni, potrebno je ili napisati potpuno novi predlog ili značajno izmeniti sadašnji. Takođe, kako smatraju u Delegaciji nemačke privrede, potrebno je da se precizno navedu prava i obaveze obeju strana u Nacrtu i svim drugim članovima koji su nejasni, nepotpuni ili mogu višestrano da se tumače.

U Uniji poslodavaca Srbije kažu da Nacrt zakona o štrajku daje čitav niz prava zaposlenima, dok poslodavce uopšte ne štiti, i da će, ukoliko se usvoji bez izmena, znatno usporiti strane investicije. Prema rečima direktora UPS Dragoljuba Rajića, sporno je što je minimum procesa rada definisan samo za državna preuzeća, nije određena ni odgovornost ako se utvrdi da je štrajk nelegalan, a i poslodavcima nije dozvoljeno da preduzmu kontrameru.

– Ono što je predloženo u Nacrtu zakona o štrajku je u interesu sindikata, odnosno samo je ustupak sindikatu, jer se uskoro očekuje zakon o radu. Za državu je ovakav zakon, koji kao da je pisan još pre 30 godina, kontraproduktivan i ekonomiju može samo da pogura unazad – ističe Rajić.

Željko Veselinović, predsednik Udruženih sindikata Srbije „Sloga“, naglašava da njegova sindikalna centrala neće podržati Nacrt zakona o štrajku i da će se potruditi da ne uđe u skupštinsku proceduru.

– Tokom 2011. godine je postojao predlog zakona o štrajku o kome smo se mi kao sindikat u velikoj meri izjasnili, a onda je taj predlog povučen i umesto njega je donesen sadašnji nacrt. Sve je to urađeno veoma brzo i zbog toga je aktuelni predlog konfuzan. Mnoge njegove odredbe su potpuno nejasne i samim tim nanose mnogo štete i sindikalcima i poslodavcima. Stav „Sloge“ je da su svi zakoni koji se donose u ovom trenutku, naročito zakon o radu, antiradnički, pa je takav i Nacrt zakona o radu. Cilj je da se donošenjem takvih akata ospore osnovna prava radnika u Srbiji i da se oni bukvalno dovedu u robovski položaj – naglašava naš sagovornik.

Potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović kaže agenciji da taj sindikat smatra i da bi u novom zakonu o štrajku trebalo da bude uvedena i odredba da poslodavac mora da isplati radnike za vreme štrajka, ako je taj štrajk pokrenut zbog toga što poslodavac ne isplaćuje zarade.

– Nigde u svetu ne postoji da poslodavac ima pravo da ne isplaćuje zarade i to mora da se sankcioniše zakonom – kazao je Mihajlović. Tražimo i da se iz zakona izuzme arbitraža koja produžava rokove za organizovanje štrajka – ističe Mihajlović.

Predsednik Ujedinjenih granskih sindikata „Nezavisnost“ Branislav Čanak kaže da taj sindikat ima zamerke na zahtev poslodavaca da i oni imaju pravo na njihov štrajk, ističući da njemu to više liči na „ličnu osvetu“, jer poslodavci ne mogu da objasne šta će im štrajk, već im je argument da „to pravo imaju i druge zemlje, pa što ne bismo imali i mi“. Čanak je podsetio da se zakon o štrajku priprema već četiri godine, naglašavajući da je cilj svih koji su u tome učestvovali da se donese moderan zakon koji ne uskraćuje prava ni državi, ni poslodavcima, ni radnicima.

U Asocijaciji slobodnih i nezavisnih sindikata kažu da je Nacrt zakona o štrajku nedovršen, neprecizan i restriktivan i kao takav pogodan za proizvoljnu primenu i brojne zloupotrebe od strane države poslodavaca. Generalni sekretar ASNS Nebojša Rajković ističe da su predlozi o organizovanju štrajka „skup neartikulisanih, nedovoljno definisanih i razrađenih ideja i ima praktično značaj deklaracije“. Prema njegovim rečima, zakon umesto da eliminiše konflikte, kako je koncipiran, svojim rešenjima ih kreira.

Vladi najaviti generalni štrajk

Odluka o stupanju u generalni štrajk, kako se navodi u Nacrtu zakona o štrajku, mora se dostaviti Vladi Srbije najkasnije 15 dana pre dana određenog za štrajk.

Nacrt zakona o štrajku predviđa i da se minimum procesa rada, odnosno vrsta i obim obavljanja posla, utvrđuju kolektivnim ugovorom ili da poslodavci i štrajkački odbor u roku od dva dana od najave štrajka pokušaju da postignu sporazum o minimumu procesa rada. Štrajkački odbor i zaposleni koji učestvuju u štrajku, kako je predviđeno, ne mogu da sprečavaju poslodavca da obavlja delatnost, niti da sprečavaju zaposlene koji ne učestvuju u štrajku da rade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari