Ovih dana na adrese građana koji otplaćuju kredite vezane za švajcarski franak stižu pisma njihovih banaka u kojima im nude aneks ugovora kojim se banka obavezuje da im u naredne tri godine ratu za kredit obračunava po znatno nižem kursu franka od trenutnog i, najčešće u odvojenim pismima koja još nisu poslata, da im na jedan ili drugi način vrati novac koji im je nepravedno uzela samoinicijativnim podizanjem marži.

Ova druga ponuda naizgled deluje naročito primamljivo, ali u potrošačkim udruženjima koja okupljaju ovakve dužnike, ozbiljno sumnjaju u povoljnost ove ponude banaka, upozoravajući građane da potpisivanjem aneksa gube pravo na visoku zateznu kamatu, koju mogu dobiti ako umesto pristajanja na dogovor, banku odvedu pred sud.

Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, građanima je savetovao da ne tuže banke, jer se time „izlažu nepotrebnim advokatskim i sudskim troškovima“ i gube vreme, ali u udruženju Efektiva kažu da je ovakav stav banaka motivisan upravo činjenicom da bi odlaskom na sud one bile na većem gubitku, „što je i razlog zbog kojeg su ovako lako pristale da klijentima vrate novac“.

Naime, u pokušaju da reši problem građana zaduženih u švajcarskim francima, Narodna banka Srbije je donela dve preporuke bankama. Jednu, u kojoj im predlaže da klijentima omoguće da u naredne tri godine rate plaćaju po kursu franka u odnosu na evro koji je važio u vreme uzimanja kredita, uvećanom za maksimalno osam procenata i drugu, u kojoj traži od banaka da novac koji su naplatile jednostranim i neopravdanim povećanjem marži sada vrate klijentima ili u kešu ili uračunavanjem tog iznosa kao novac dat za prevremenu otplatu kredita. U svom obrazloženju, NBS se poziva na dosadašnje sudske presude u sporovima klijenata sa bankama, koje su bez izuzetka bile u korist građana.

– Ta druga preporuka nije precizno definisana i zato tek treba da vidimo šta će banke tačno ponuditi u tim pismima klijentima. Ali, zašto bi iko pristajao na to da mu banka vrati samo onaj iznos koji mu je odavno uzela, kada tako gubi novac od sudske zatezne kamate, koji iznosi od 17 do 20 odsto godišnje. Uz to, klijent gubi i pravo da banku tuži zbog toga što mu je kredit isplatila po nižem kursu, a rate naplaćivala po višem, što je takođe suprotno Zakonu o obligacionim odnosima. To je popriličan gubitak – tvrde u Efektivi.

Koliko „popriličan“, u ovom udruženju pokazuju konkretnim primerom. Jedan njihov član je, kako kažu, banku tužio zbog povećanja marže na kredit u iznosu od 115.000 franaka. Spor je dobijen i sud je dosudio odštetu u iznosu od skoro 500.000 dinara. Od tog iznosa, kako dodaju u Efektivi, skoro 100.000 čini samo zatezna kamata.

S druge strane, klijent je imao trošak od skoro 19.000 dinara za sudsku taksu, ali ne i za advokatske troškove, jer pravnici Efektive besplatno vode sporove za svoje članove koji imaju kredite u francima.

Pogledom na ovu računicu, jasno je da bi klijent u ovom konkretnom slučaju izgubio oko 80.000 dinara da je umesto odlaska na sud pristao na ponudu banke, čak i da ta ponuda uvaži kompletan iznos koji je banka neopravdano uzela od klijenta povećanjem marže.

– Ovo je jedan vid amnestije banaka. Videli su kako banke prolaze na sudu i onda su pronašli rešenje koje im štedi novac, jer do sada nijedna banka nije dobila spor protiv svog klijenta u slučaju kredita indeksiranim u švajcarskim francima – zaključuju u Efektivi.

DS predlaže mere za zaštitu bankarskih klijenata

Demokratska stranka podnela je juče Skupštini Srbije predlog mera za zaštitu bankarskih klijenata i zatražila formiranje radne grupe koja će pripremiti zakonsko rešenje. Cilj predloga, prema rečima Janka Veselinovića, zamenika šefa poslaničke grupe DS je da se postigne konsenzus svih stranaka o rešavanju problema zaduženosti građana i privrede, jer su u Srbiji trenutno najveće kamatne stope.

„Najviše korisnika kredita su građani, mala i srednja preduzeća koja ne mogu više da otplaćuju dugove. DS je iznenađena negativnim stavom guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković prema predlogu mera. Taj predlog podrazumeva ograničenje kamatnih stopa na kredite indeksirane i u dinarima i u evrima, kao i ograničenje provizija i naknada. Naročito smo stavili naglasak na smanjenje provizije na dozvoljeni minus“, objasnio je Veselinović. NBS i Udruženje banaka ocenili su juče da je predlog da se ograniči kamata na kredite, neozbiljan i populistički. M. R. M.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari