Vlada Srbije je donela odluku da promeni Zakon o privrednim društvima, i to retroaktivno, kako bi Telekom Srbije mogao da zadrži 20 odsto sopstvenih akcija, koje bi u suprotnom morale da budu poništene, čime bi se smanjio kapital tog preduzeća. Ovakva odluka je naišla na kritiku stručnjaka iz dva razloga: prvo, jer se zakoni ne smeju menjati da bi se izašlo u susret samo jednoj firmi i drugo, jer je takva odluka u slučaju Telekoma bezrazložna.


Problem sa Telekomom je nastao jer je država izgleda zaboravila na svoje zakonske obaveze u ovom slučaju. Naime, Telekom Srbije je 30. decembra 2011. godine od grčke kompanije OTE otkupio 20 odsto sopstvenih akcija za 380 miliona evra, čime je država sa malim akcionarima postala stopostotni vlasnik ovog operatera. Ali, pošto akcije od OTE-a nije otkupila država direktno, nego sam Telekom, on je po zakonu imao obavezu da te akcije proda u roku od tri godine, pošto je važećim zakonom određeno da firme ne mogu držati sopstvene akcije u svom vlasništvu duže od tri godine.

Taj rok je istekao 2014. godina, a da ova obaveza nije ispoštovana. S obzirom na to, pomenutih 20 odsto akcija se po zakonu poništava, a osnovni kapital Telekoma se u skladu sa time, smanjuje. Da bi to predupredila, Vlada je sada odlučila da promeni zakon.

„Imajući u vidu da je Telekom Srbije u većinskom državnom vlasništvu, ocenjeno je da je opravdano da se uvede izuzetak i ukine vremensko ograničenje za otuđenje do 20 odsto sopstvenih akcija u konkretnom slučaju“, navodi se u obrazloženju Vlade Srbije. Problem je, međutim, što u tržišnoj privredi, državna preduzeća ne treba da budu povlašćena u odnosu na ostale firme, a greške akcionara ne bi smela da ispravlja Skupština Srbije. I to još retroaktivno, što je zabranjeno Ustavom Srbije.

To je konstatovala i Vlada (koja se nije setila da ove izmene uvede pre mesec dana kada ne bi bilo potrebe za retroaktivnu primenu zakona), pa se pozvala na izuzetak koji predviđa Ustav, a prema kojem „izuzetno, pojedine odredbe zakona mogu imati povratno dejstvo, ako to nalaže opšti interes“. Da li je interes jedne državne firme da ne izgubi (fiktivni) novac opšti interes, otvoreno je pitanje.

Jer, kako za Danas objašnjava Branko Pavlović, konsultant malih akcionara i bivši direktor Agencije za privatizaciju, osnovni kapital koji bi Telekom izgubio poništavanjem sopstvenih akcija ima samo knjigovodstvenu vrednost, a ne realnu. Dakle, ni Telekom ni država ne bi izgubili nikakav „živ“ novac niti svoje vlasništvo u ovom telekomunikacionom gigantu.

– To je glupost. Činjenica je da bi istekom trogodišnjeg roka za otuđenje sopstvenih akcija Telekom imao smanjenje kapitala, ali je to isključivo knjigovodstvena kategorija. U stvarnosti se ništa ne bi promenilo i država ne bi bila na gubitku. Vlasnička struktura Telekoma bi ostala ista kakva je bila i do sada. Ja sam lično protiv prodaje Telekoma, ali ako neko misli da će budući kupac gledati knjigovodstvenu vrednost Telekoma, teško se vara. Kupca to savršeno ne zanima – kaže Pavlović, dodajući da se pri kupovini analizira stvarna vrednost kompanije, odnosno njeni poslovni rezultati. Kako kaže, zakoni se ne smeju menjati da bi se zadovoljile potrebe za rešenjem pojedinačnih problema.

Pavlović, ipak, podseća da postoji mogućnost da su vlasti zabrinute oko toga da bi brisanje sopstvenih akcija uticalo na smanjenje kreditnog rejtinga Telekoma, ako ova kompanija nema dobre račune, pa bi bez ovih akcija ubeležila negativan bilans.

– U svakom slučaju je najgore da se zakonski okvir menja da bi se rešio nečiji poslovni problem. A u ovoj konkretnoj situaciji, dovoljno bi bilo pola dana da se pronađe elegantno rešenje. Zašto jednostavno nisu preneli te akcije na neki drugi entitet, koji je takođe u državnom vlasništvu i tako rešili problem – pita Pavlović.

Nenad Gujaničić iz BDD Vajz (Wise) brokera smatra da ovakve izmene zakona predstavljaju „samo nastavak prilično traljave politike koju prošla i ova vlada vodi oko ovog najprofitabilnijeg domaćeg preduzeća“.

– Sama kupovina 20 odsto sopstvenih akcija, da podsetim, došla je kao posledica činjenice da je državni budžet bio prazan, pa je Grke valjalo isplatiti na račun same kompanije, koja se za ove svrhe poprilično zadužila, nauštrb samog razvoja. Sada se predlažu izmene zakona isključivo radi jednog interesa, što jednostavnije prodaje tog preduzeća. Pri tom, privatizacija zaista nije sporna i na dug rok Telekom bi bio dosta slabiji ako se ona ne sprovede – smatra Gujaničić.

Moglo je i drugačije

– Država treba da izvede Telekom na berzu, uporedo gradi njegovu korporativnu kulturu i primenjuje valjane standarde upravljanja, i tek onda da odluči šta sa državnim akcijama. Idealno bi bilo ako bi se ovo uradilo putem inicijalne ponude akcija, gde bi država prodala nešto udela dok bi deo mogla da emituje i proda sama kompanija, koja bi time prikupila kapital za dalji razvoj. Tada bi interes osim same kompanije, videli i građani, penzioni i investicioni fondovi i drugi – kaže Nenad Gujaničić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari