Srbija nije iskoristila nijedan evro iz fondova EU namenjenih razvoju poljoprivrede iako je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji dobila pre više od tri godine, saznaje Danas.


Na godišnjem nivou gubitak države, odnosno pre svih poljoprivrednika, zbog nepovlačenja sredstava namenjenih ruralnom razvoju (IPARD) je nekih 25 miliona evra, a kakva je trenutna situacija teško da će bilo šta biti iskorišćeno pre 2017. Da bismo postali korisnici ovih sredstava postojala su dva uslova, jedan je politički koji je ispunjen marta 2012, kada smo postali kandidati za EU, a drugi je tehnički i tiče se akreditacija Ministarstva poljoprivrede, odnosno nadležnih institucija, u Direktoratu u Briselu. Gubitak je mnogo veći od 25 miliona evra na godišnjem nivou, prema nekim procenama čak duplo veći, jer su ta sredstva namenjena gotovo isključivo investicijama – kojih nije bilo.

Veliki problem jeste nedovoljna obučenost, ali i nepravovremeno reagovanje institucija u procesu akreditacije u institucijama EU. Naime, Uprava za agrarna plaćanja, čija je akreditacija neophodna da bi sredstva domaćoj poljoprivredi bila odobrena, to nije učinila. U međuvremenu, Ministarstvo poljoprivrede je ovu Upravu izmestilo iz Šapca u Beograd i zatražilo pojačanje u ljudstvu kako bi se ceo proces akreditacije ubrzao.

Kako za prethodni period nismo iskoristili ni evro, mogućnosti da se na vreme akreditujemo i tako iskoristimo deo sredstava iz evropskog budžeta javile su se početkom ove godine, kada je Evropska komisija usvojila IPARD 2. Prema tom planu, srpskim poljoprivrednicima je moglo biti na raspolaganju 175 miliona evra koji bi trebalo da budu iskorišćeni do 2020. Namenjen je direktnim korisnicima, poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima, kao i onima koji se bave seoskim turizmom.

U Ministarstvu poljoprivrede za Danas kažu da sredstva nisu mogla da budu korišćena, jer još uvek nisu akreditovane institucije za korišćenje tih sredstava. Još jedan od razloga kašnjenja je, tvrde u Ministarstvu, prelazak EU na novi budžetski period 2014-2020. koji je uslovio i promenu svih programskih dokumenata.

– Očekuje se da će do kraja godine biti podnet zahtev Srbije za akreditaciju nadležnih institucija za korišćenje IPARD fonda. Raspisivanje prvog konkursa očekuje se sredinom 2015. Trenutno je u toku proces akreditacije svih struktura, Uprave za agrarna plaćanja, Sektora za ruralni razvoj, Nacionalnog fonda Ministarstva finansija. Očekuje se da će ovaj deo procesa akreditacije koji zavisi od institucija Srbije biti završen do kraja godine. Nakon toga se očekuje odluka Evropske komisije o dodeljivanju akreditacije – napominju za naš list u ovom Ministarstvu.

Na pitanje kada će poljoprivrednici moći da koriste sredstva iz ovog programa u Ministarstvu poljoprivrede kažu da će prvi konkurs biti raspisan 2016. „Tada će i biti dostupna sredstva iz IPARD fonda. Dinamika trošenja sredstava zavisi i od aktivizma poljoprivrednika i stepena spremnosti projekata koji budu kandidovani za dodelu IPARD sredstava“, naglašavaju u Ministarstvu.

Bivši ministar poljoprivrede Goran Živkov ne veruje da će, imajući u vidu iskustva drugih zemalja, prve isplate početi ni u 2017.

– U Hrvatskoj je na poslednjem tenderu bilo 287 prijava i njima je trebalo 18 meseci da evaluiraju prijave. Kod nas se očekuje oko 1.500 prijava, a za tu evaluaciju biće potrebno barem nekoliko godina – kaže Živkov za Danas.

Prema njegovim rečima, to što se novac iz evropskih fondova još ne koristi je „velika sramota“ i indikator stanja naše administracije poslednjih godina.

– Problem jeste dug proces privatizacije uslovljen čestim promenama u Ministarstvu i nedostatak kapaciteta. Hrvatska je akreditaciju dobila za SAPARD 2006. i to posle manje od godinu i po pripremanja. Kod nas proces traje već pet godina – napominje Živkov.

Primer Hrvatske

Kao primer Srbiji može da posluži Hrvatska koja je pre dve godine ušla u EU. Hrvatska je status kandidata stekla 2005, a februara 2008. EU je našim susedima odobrio korišćenje sredstava iz IPARD programa. Međutim, Hrvati su prva sredstva počeli da koriste tek 2010, 18 meseci nakon odobrenja EU, a glavni razlog za kašnjenje je, pre svega, bio, kao uostalom i kod nas, dug proces akreditacije.

Evropska komisija je kao razloge navela i nedovoljno dobru pripremljenost lokalnih samouprava, ali i slabe kapacitete za pripremu kvalitetne dokumentacije, za izvođenje infrastrukturnih projekata, kao i za realizaciju postupaka javnih nabavki. Hrvatska je u ovom procesu imala i problema u rešavanju administrativnih prepreka sa drugim ministarstvima.

Šta je IPARD

IPARD predstavlja petu komponentu IPA (predpristupna sredstva EU) i ta sredstva namenjena su ruralnom razvoju, pre svega uspostavljanju institucionalnih struktura i njihovom treningu za korišćenje mnogo značajnijih sredstava EU iz fondova Zajedničke poljoprivredne politike EU, ali i uvođenju mnogo strožih pravila kojih moraju da se pridržavaju potencijalni korisnici sredstava. Koliko je poljoprivreda bitan faktor u politici EU, govori i podatak da je čak 75 odsto zakonodavstva u vezi sa o vim sektorom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari