Ministarstvo građevinarstva i urbanizma biće najveći dobitnik budžeta za 2014. godinu, ako Vladin predlog tog dokumenta koji je juče stigao u Narodnu skupštinu bude usvojen. Resor Velimira Ilića dobio je skoro 2,5 puta više novca nego što je imao na raspolaganju u budžetu za ovu godinu – umesto 1,7 milijardi sada će imati čak 4,2.

Ogroman dobitnik, barem na papiru je i Ministarstvo kulture, kojem će budžet biti povećan sa šest na čak 16 milijardi dinara, ali najveći deo tog „bonusa“ namenjen je finansiranju Radio-televizije Srbije, pošto je država odlučila da ugasi TV pretplatu. Tako će se u RTS iz državne kase sliti 7,5 milijarde dinara, što znači da će za kulturu u 2014. zapravo biti izdvojeno ne 10, već 2,6 milijardi dinara više nego ove godine. Ipak, to je i dalje čak za trećinu više novca, što ministra Ivana Tasovca stavlja u red retkih značajnih dobitnika u novom budžetu.

Osim njega, budžet novog ministra finansija Lazara Krstića bio je dobar i prema Slavici Đukić Dejanović, čiji je resor zdravlja dobio 3,1 milijardu dinara više, što je takođe uvećanje od skoro jedne trećine.

Kada se pogleda od koga je uzeto da bi se dalo zdravlju, kulturi i građevini, vidi se da je najgore prošlo Ministarstvo regionalnog razvoja i lokalne samouprave, koje je ranije pripadalo URS-u, a sada ga vodi Igor Mirović iz SNS-a. Ovom ministarstvu je prepolovljen budžet pa tako umesto 10,8 sada ima samo pet milijardi dinara. Na listi „gubitnika“ sledi i Ministarstvo poljoprivrede, kome je u odnosu na ovogodišnju raspodelu uzeto tri milijarde, a loše je prošla i Direkcija za robne rezerve, koja je ostala bez više od dve milijarde dinara, pa će tako u 2014. imati samo 3,07 milijardi. Da li će na taj način biti ugrožena robna bezbednost države i kako će reagovati proizvođači osnovnih životnih namirnica koji računaju na državu da otkupi njihov rod, ostaje da se vidi.

U novom budžetu loše su još prošli i MUP premijera Ivice Dačića kojem je skinuto 1,3 milijarde dinara (mada sa budžetom od 71 milijardom policajci neće toliko osetiti taj gubitak), kao i Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine Rasima Ljajića, kojem je uzeto skoro pola milijarde, pa će sada na raspolaganju imati 2,6.

Predlog zakona o budžetu za 2014. godinu predviđa prihode od 930 milijardi dinara i rashode od 1.113 milijardi dinara. Predviđeni deficit iznosi 183 milijarde dinara, odnosno 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je manje nego ove godine. Predviđen je i rast BDP od samo jedan odsto, a prosečna inflacija od 5,5 odsto.

Rashodi za otplatu kamata u narednoj godini biće veći 24,3 odsto i iznosiće 114 milijardi dinara. Očekivani rast izvoza roba i usluga u 2014. je 6,4 odsto, a uvoza 1,5 odsto. Predviđeno je da da plate budžetskih korisnika budu povećane u aprilu i oktobru za po 0,5 odsto.

Za rad republičkog parlamenta budžetom je planirano ukupno 2,137 milijardi dinara, dok će za rad kabineta predsednika Srbije Tomislava Nikolića biti obezbeđeno 237 miliona dinara. Za kabinet predsednika vlade Ivice Dačića biće obezbeđeno oko 38 miliona dinara, za kabinet prvog potpredsednika Aleksandra Vučića oko 25 miliona, koliko i za kabinet Rasima Ljajića, potpredsednika vlade i ministra spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija. Za rad kabineta potpredsednika vlade i ministra rada Jovana Krkobabića biće namenjeno nešto manje od 15 miliona dinara, dok će za kabinet ministra bez portfelja zaduženog za evropske integracije Branka Ružića biti obezbeđeno duplo više.

Predviđeno je i zaduživanje od 662,5 milijardi dinara za finansiranje deficita i otplatu duga inostranim i domaćim kreditorima. Planirano je da se država zaduži za najviše 264,06 milijardi dinara kod domaćih i inostranih finansijskih institucija i inostranih vlada, zatim za maksimalno 330 milijardi dinara prodajom hartija od vrednosti na domaćem tržištu, a na inostranom tržištu do 68,53 milijarde dinara. Kako je objašnjeno, ukoliko se tokom iduće godine obezbede primanja od privatizacije, za toliko će biti manje pozajmice države na domaćem i inostranom tržištu.

Planovi

Planirani prihodi državnog budžeta za narednu godinu su 6,5 odsto veći nego što su predviđeni rebalansom ovogodišnjeg budžeta, a rashodi su veći za 5,5 odsto. Očekuje se da će lična potrošnja opasti za 1,8 odsto, a državna za 2,2 odsto, dok bi investicije trebalo da porastu za 4,6 odsto. Rashodi budžeta za zaposlene iznosiće 272,1 milijardi dinara, što je povećanje od 3,2 odsto, a troškovi za kupovinu roba i usluga za 10,1 odsto, na 96,1 milijardu dinara. Subvencije su u odnosu na rebalans budžeta za 2013. godinu smanjene za 3,5 odsto, na 80,8 milijardi dinara.

Krstić za Krstića

Gledano u apsolutnim brojkama, nema sumnje da je najveći dobitnik Krstićevog budžeta – sam Krstić. Naime, njegovo Ministarstvo finansija će, kako je predviđeno u 2014, raspolagati sa 879,5 milijardi dinara, što je za čak 30 milijardi dinara više nego što je ove godine originalno bilo namenjeno ranijem Dinkićevom ministarstvu, koje je pored finansija upravljalo i privredom. Krstić ipak nije zaboravio ni privredu kojom rukovodi Saša Radulović i kojem je dato 47,5 milijardi, to jest 18 puta manje nego finansijama. Ukupno uzev, za finansije i privredu će naredne godine biti izdvojeno čak 77,4 milijarde dinara više nego što je bilo planirano za ovu godinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari