Hapšenjem Nikole Đivanovića, jednog od bliskih saradnika sadašnjeg poslanika Mlađana Dinkića, najavljeno je urušavanje još jednog „poslovnog sistema“ nastalog iz sprege domaće privatizacije i kapitala sa of-or destinacija. Za sada nema mogućnosti da se poništi privatizacija Beograd filma, iako je zbog nezakonitih finansijskih transakcija prilikom prodaje dela imovine te firme Đivanović i „pao“ zajedno sa tri saučesnika. Gašenje ostalih firmi, pre svega investicionih fondova kojima je upravljao već je neko vreme u toku, pa je moguće zaključiti i da je on pokušao da se povuče iz Srbije pre „susreta“ sa specijalnim tužiocem za organizovani kriminal Miljkom Radisavljevićem, po čijem je nalogu uhapšen.


Prema saopštenju koje je izdato prvih nekoliko sati posle hapšenja, osim Đivanovića, privedeni su i Vuk Valčić, advokat, član Upravnog odbora i zastupnik Beograd filma, zatim direktor firme Miroslav Cenić, zaposlena Vesna Talijan, kao i Jadranka Dokmanović, radnik knjigovodstvene agencije Tekoms iz Beograda. Oni se sumnjiče da su u međusobnom dogovoru, po izlasku Beograd filma iz sistema kontrole Agencije za privatizaciju, 2008. godine, formirali pet zavisnih preduzeća u čijoj su se imovini našli bioskopi Kozara, Jadran, Partizan, Voždovac i Slavica, a zatim ih prodali firmi Šatnel sa sedištem u Nikoziji na Kipru. Od te firme, objekte je kupila beogradska Idea i do kraja oktobra isplatila 18 miliona evra, ali je na račun Beograd filma „leglo“ samo deset odsto ugovorene cene. Prema saopštenju specijalnog tužioca, time je malim akcionarima, u čijem je posedu u to vreme bilo 30 odsto kapitala Beograd filma, naneta šteta od ukupno četiri miliona evra, dok je državna kasa bila zakinuta za oko 1,5 miliona evra koje je trebalo da naplati od poreza na tu transakciju.

U toku jučerašnjeg dana tužilaštvo je vršilo pretres poslovnih prostorija Beograd filma kako bi utvrdilo da li postoje i druge sporne transakcije, ali nismo uspeli da saznamo da li su time bile obuhvaćene i prostorije agencije za knjigovodstvo i obuku Tekoms, čija je jedna radnica na spisku uhapšenih. „Ne želimo da dajemo nikakav komentar“, rečeno nam je u toj firmi, a na pitanje zbog čega, odgovor je glasio „Eto, tako“.

Đivanović je za 9,2 miliona evra kao fizičko lice, na šest rata, početkom 2007. godine kupio 70 odsto kapitala Beograd filma koji je raspolagao sa 14 bioskopa na atraktivnim lokacijama u Beogradu i studiom na Košutnjaku. Odmah je najavio velika ulaganja u renoviranje od kojih bi neke od sala pretvorio u multipleks bioskope. Međutim, ubrzo je prodao pet bioskopa za 18 miliona evra odnosno za dvostruko veću sumu od uloga. Prema svedočenjima bivših radnika, pred privatizaciju preduzeću nije bilo dozvoljeno da iznajmi bar deo objekata i tako popravi svoj prospekt, iako je bilo jasno da se u svim objektima, bez prethodnog renoviranja i obnavljanja opreme ne mogu prikazivati filmovi. Međutim, po ulasku Đivanovića u firmu, niko više nije kontrolisao da li on razvija delatnost, pa je profit ostvarivao rentiranjem objekata. Međutim, godinu dana posle privatizacije, Đivanović je prodao Beograd film sopstvenoj firmi Lajt blu trejding Bahamas sa Bahama, ponudio radnicima stimulativne otpremnine od 500 evra po godini staža, koje su prihvatili svi zaposleni, a Agenciji isplatio preostalih pet rata u celosti i tako izašao iz sistema kontrole. Zbog toga, sada ne postoji zakonska mogućnost da se ta privatizacija poništi.

– Novi vlasnik je odmah osnovao nekoliko zavisnih preduzeća čime je svaki od bioskopa postao po jedno pravno lice, zatim je obavio emisiju novih akcija i kroz dokapitalizaciju povećao svoj ulog na 95 odsto vlasništva. Time je stekao pravo da otkupi paket od pet odsto koji je bio u posedu malih akcionara, tako da su i oni eliminisani iz skupštine firme – kaže za Danas bivši radnik i član sindikata u Beograd filmu Nebojša Marković.

Put Đivanovića kroz Srbiju

Đivanović se u Srbiji pojavio odmah posle petooktobarskih promena, predstavljajući se kao uspešan poslovni čovek iz Londona. Bio je i jedan od savetnika Mlađana Dinkića u vreme kada je on bio guverner Narodne banke, a postoje i tvrdnje da je radio kao savetnik u Agenciji za privatizaciju. U toj instituciji negiraju da je Đivanović ikada bio na platnom spisku, ali ne isključuju mogućnost neformalne saradnje u prvim godinama po osnovanju Agencije. Formalna saradnja bila je u činjenici da je Đivanović kao fizičko lice kupio još dve firme, Rudo iz Beograda i Brodarstvo iz Zrenjanina, koje je ubrzo postalo sastavni deo Dunav grupe doo. U sastavu te firme, čiji kapital potiče iz Holandije, kroz privatizaciju su dospele i Vojvodina put iz Zrenjanina, Napredak, a kao novoosnovana preduzeća sa po 500 evra uloga, poslovale su i Dunav grupa – putevi i Dunav grupa – građevinski materijali. Đivanović je kao direktor i predsednik Upravnog odbora upravljao i investicionim fondom Revelin aset menadžment, u okviru koga su poslovala dva privatna fonda – Parizbel i ADM, ali je u decembru prošle godine pokrenuo postupak za njegovo gašenje. Trenutno, Komisija za hartije od vrednosti proverava da li su izmirene sve obaveze prema članovima tih fondova, kako bi mogla da zatvori proceduru gašenja. Inače, Komisija je još 2009. protiv Đivanovića podnela prekršajnu prijavu jer je preko brokerske kuće Fima internacional namerno obarao cene akcija Beograd filma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari