Rebalansom budžeta koji je juče jednoglasno usvojila Vlada Srbije predviđene su uštede od 36 milijardi dinara, pri čemu su isečeni neki od najvažnijih državnih projekata. Izdaci za kapitalne investicije smanjeni su za čak 13 milijardi dinara, a subvencije za poljoprivredu za 3,3 milijarde. Rebalansom, u koji je Danas imao uvid, ponovo je stradao i Narodni muzej – od 130 miliona dinara namenjenih za njegovu sanaciju, posle rebalansa ostalo je nula. Osakaćeni su i mnogi drugi planovi: policija neće kupiti patrolne automobile, eksproprijacija će biti još sporija, stradali su autoput Ub-Lajkovac (ka Južnom Jadranu) i Kragujevac – Batočina. Prepolovljena su sredstva za navodnjavanje, izbrisan novac za vanredne situacije…

 

Nacrtom rebalansa, koji je odmah upućen Skupštini, predviđen je rast budžetskog deficita na 178,3 milijarde dinara sa ranijih 121,8 milijardi, odnosno njegov skok na 4,7 odsto BDP-a. Originalni budžet za 2013. računao je sa deficitom od maksimalno 3,6 odsto BDP-a.

Tekst rebalansa pokazuje da će najveće uštede biti postignute oštrim smanjivanjem kapitalnih investicija i kresanjem subvencija za privredu i poljoprivredu. Plate praktično nisu dirane i državna uprava neće osetiti nikakvo stezanje kaiša, osim što su u pojedinim institucijama marginalno do umereno smanjeni troškovi za putovanja. U samom vrhu vlasti, najveće uštede podneće kabinet vicepremijera Jovana Krkobabića (sa 21 milion budžet mu je pao na 16,5), dok su ostali zamenici premijera i sam predsednik Vlade ponudili minimalne uštede, a neki, poput Suzane Grubješić, trošiće i više.

Deo rashoda je morao biti povećan, pa tako država sada mora da izdvoji 6,9 milijardi dinara za kamate po osnovu aktiviranih garancija, dok se originalno računalo da ovaj trošak neće preći 3,65 milijardi, što znači da su preduzeća kojima je država garantovala za uzete kredite znatno lošije poslovala nego što se to očekivalo.

Vlada sada projektuje prihode skoro 100 milijardi dinara manje od prvobitnog plana, pa će tako umesto 966 milijardi dinara, ove godine imati tek 873 milijarde prihoda, pri čemu pad u naplati PDV-a iznosi 30 milijardi.

Rebalansom se smanjuju subvencije sa 91,7 na 83,8 milijardi dinara, pri čemu će najveći teret podneti subvencije za privredu, koje će biti smanjene za 3,3 milijarde (sa 18,3 na 15) i subvencije za poljoprivredu, koje će pasti za isto toliko (sa 41 na 37,7 milijardi). Pomoć železnici je takođe smanjena, mada za relativno umerenih 1,5 milijardi dinara (sa 14,5 na 13). Jedna stavka je, međutim, povećana, a to su „ostale subvencije“ za koje se ne zna na šta se odnose, a na koje će biti potrošeno 9,6 umesto 8,4 milijarde dinara.

Nacionalna služba za zapošljavanje takođe dobija manje para – 10,1 umesto 13,7 milijardi dinara. Sa 16,5 milijardi manje ostaje i PIO fond, mada bi ova institucija nedavnim poreskim izmenama trebalo da nadomesti taj gubitak.

Interesantna stavka je drastično povećanje izdvajanja za „Tranzicioni fond“. Ova pozicija služi za „rešavanje radno-pravnog statusa zaposlenih koji su utvrđeni kao višak u privrednim društvima čiji se konačni status rešava“, a povećana je sa 1,6 na čak 5,25 milijardi dinara, što ukazuje na to da bi država ove godine mogla da konačno isplati novac koji duguje radnicima u firmama poput Geneksa, ali je još verovatnije da ova sredstva stoje spremna za isplatu otpremnina zaposlenima koji će dobiti otkaze kada Vlada počne da gasi brojne gubitaše koji su trenutno u stečaju. To što su ta sredstva odvojena za ovu godinu, ukazuje da bi do toga moglo da dođe već u narednim mesecima.

Praktično najveći deo ušteda dolazi na rezanju kapitalnih investicija – čak 13,1 milijardu i pogledom na te troškove vidi se prava cena lošeg vođenja ekonomske politike u zemlji.

Tako je, u cilju uštede novca, MUP odustao od nabavke patrolnih vozila, kako se navodi, „neophodnih u radu policije“. Umesto 200 miliona dinara, koliko je trebalo da bude potrošeno za ove namene, sada će za policijske automobile biti potrošeno tek 30 miliona. Za trećinu je smanjena i stavka „jačanje operativno tehničkih kapaciteta MUP-a“, na šta će biti potrošeno 97,1 umesto planiranih 150 miliona dinara. Tako se Ivica Dačić odrekao čak dve trećine svih kapitalnih investicija svog resornog ministarstva u korist budžeta.

Država je odlučila i da vanrednih situacija prosto neće biti, jer je fond za reagovanje u ovim slučajevima smanjila sa 950 miliona na 81 milion dinara.

Ministarstvo finansija i privrede je svoje kapitalne troškove srezalo sa 5,4 na 3,7 milijardi, smanjujući sredstva za eksproprijaciju sa 4,07 na 3,56 milijardi, što će očigledno usporiti ionako sporu izgradnju puteva. Troškovi za turističku infrastrukturu su praktično izbrisani, to jest svedeni sa 1,4 milijarde na samo 215 miliona dinara.

Ministarstvo odbrane se odreklo jedne trećine svog novca za kapitalne investicije, smanjujući troškove sa 3,8 na dve milijarde dinara, pri čemu se u rebalansu uopšte ne navodi šta će se ovim novcem finansirati, dok je u prvobitnom budžetu svaki projekat bio taksativno naveden.

U Ministarstvu saobraćaja budžet je sad 2,65 milijardi umesto 3,45, što će ugroziti izgradnju puta Ub – Lajkovac na autoputu Beograd – Južni Jadran, za šta će sada biti izdvojena tek polovina od planiranih 2,53 milijarde dinara. Most Borča – Zemun nije diran.

Ministarstvo pravde je izgubilo dve trećine novca za kapitalne investicije, pa sada raspolaže sa samo 670 miliona (umesto 1,97 milijardi). Izbrisana je rekonstrukcija Prekršajnog suda u Beogradu, kao i tog istog suda u Užicu. Izbrisana ja i rekonstrukcija Vojnotehničkog instituta. Prepolovljena su sredstva za rekonstrukciju Prvog osnovnog suda u Beogradu (zgrada Aeroinženjeringa) sa 532 na 260 miliona.

Napola su smanjena i sredstva za navodnjavanje – sa 500 na 250 miliona.

 

Gumica za puteve

Ministarstvo regionalnog razvoja je ostalo bez skoro 750 miliona, pa sada ima samo jednu milijardu na raspolaganju. Stradali su: put Kragujevac – Batočina (1,05 milijardi umesto 1,64 milijarde) i put Niš – Jabučko ravnište (55,5 miliona umesto 105,5).

 

Kultura na nuli

Kapitalne investicije u ustanovama kulture su desetkovane. Od prvobitnih 396,4 miliona, za njih je ostalo samo 124,5. Najveću osudu verovatno će proizvesti odluka da se prosto izbriše sanacija Narodnog muzeja, ali štetu su pretrpeli i drugi. Recimo, Muzej savremene umetnosti ostao je sa samo polovinom potrebnog novca za sanaciju objekta, umesto 266,4 miliona dinara, sada će dobiti samo 124,6.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari