Dolazak Pejpala na tržište Srbije dramatično je povećao broj pošiljaka koje prolaze kroz naš carinski i poštanski sistem. Stalno se povećava broj paketa, a samo u poslednjih par meseci zabeležen je rast pošiljaka od 50 odsto – izjavio je juče Veselin Milošević iz Uprave carine, govoreći na panelu o carinskoj politici i elektronskoj trgovini u Srbiji, u organizaciji Danas konferens centra.

Prema njegovim rečima, u carinarnici Niš u proteklih šest meseci, odnosno od aprila do kraja septembra, ocarinjeno je 5.726 pošiljaka koje su plaćene preko Pejpala, što predstavlja rast od 60 procenata u odnosu na isti period prošle godine. Ukupna vrednost ovih pošiljaka je bila veća od 20 miliona dinara.

– To je oko 3.500 dinara po pošiljci ili tridesetak evra, što je i uobičajena vrednost za celu Srbiju – rekao je Milošević.

On je izneo i podatke za novosadsku carinarnicu u kojoj su u istom periodu ocarinjena 15.533 paketa kupljena preko Pejpala, za koje su primaoci platili dažbine u iznosu od 10,5 miliona dinara. Od toga se 10 miliona odnosi samo na PDV, a samo pola miliona na carinu. To znači da ogromna većina, oko 95 odsto pošiljaka, ne prelazi vrednost od 50 evra. Svi paketi do te vrednosti oslobođeni su plaćanja carine, ali ne i PDV-a, dok se na skuplje pošiljke plaća i carina i porez.

– U istom periodu prošle godine plaćeno je samo 3,5 miliona dinara dažbina na pošiljke ocarinjene u Novom Sadu, što znači da je ove godine promet tri puta veći. Zaključak je da su građani veoma zainteresovani za kupovinu preko interneta i plaćanje Pejpalom i da naplata zakonskih dažbina ne predstavlja prepreku za razvoj elektronske trgovine – rekao je Milošević.

Prema njegovim rečima, Uprava carina je potpuno spremno dočekala dolazak Pejpala u Srbiju, pa je u dogovoru sa Poštom Srbije promenjena organizacija posla i uveden smenski rad kako ne bi došlo do kašnjenja u isporuci zbog povećanog broja pošiljaka.

Bojana Nikolić iz PTT-a je navela da će u Evropskoj uniji tržište elektronske trgovine dostići obim od 6,8 milijardi evra, što predstavlja rast od 75 odsto u odnosu na trenutnu situaciju. Do tada će udeo paketskog saobraćaja koji potiče od trgovine obavljene preko interneta u ukupnom broju paketa koji se šalju poštom dostići 30 odsto.

– Prema planu EU, do 2015. će 50 odsto građana Unije kupovati robu preko interneta, 20 odsto će je nabavljati iz inostranstva, a 33 procenta malih i srednjih preduzeća će svoju robu prodavati onlajn. Prema podacima Zavoda za statistiku, u Srbiji internet koristi 55,8 odsto građana, a skoro milion njih je već kupovalo robu i plaćalo usluge preko interneta. To je rast od 300.000 ljudi za samo godinu dana, pa je učešće elektronske trgovine u ukupnoj trgovini u Srbiji dostiglo 10 odsto – rekla je Nikolićeva.

Tom rastu je, kako je navela, doprinelo i to što je država podigla limit za carinjenje robe sa 20 na 50 evra, kao i to što je došao Pejpal, „ali i to što je Pošta uvela svoju uslugu Post eksport“. U pitanju je usluga kojom Pošta omogućava malim i srednjim preduzećima jednostavniji i jeftiniji postupak izvoza robe, „za koji sada treba popuniti jedan obrazac, a ne sedam, kao što je bilo ranije. Post eksport se može koristiti za izvoz robe u vrednosti do 1.000 evra po jednoj pošiljci i tu uslugu za sada koristi oko 300 malih privrednika.

– Na ovaj način za godinu dana je izvezeno 1,3 miliona evra robe – rekla je Nikolićeva.

Milićević: Stiže Lidl

Državni sekretar u Ministarstvu privrede Dragovan Milićević istakao je da je ukupni potrošački potencijal građana Srbije do sedam milijardi evra, što je malo. On je na pitanje o tome zašto Srbija ne preduzme korake kako bi na naše tržište dovela velike igrače u elektronskoj trgovini, poput Amazona, ocenio da se radi o ogromnoj kompaniji, koja za razliku od Srbije „verovatno zna kako će se svet razvijati u sledećih 50 godina“, te da je naše tržište malo za nju. Upitan oko dolaska Lidla, velikog diskontnog lanca supermarketa, Milićević je rekao da ta kompanija sada kupuje 15 lokacija u Srbiji i da će kada završi taj posao, početi sa radom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari