„Manda je zaspao u kostimu Kapetana Kuke, ali mi znamo da je on bio Petar Pan, večiti dečak koji je mnogo želeo, mnogo sanjao i koji je neprestano leteo.“ Ovim rečima Pozorište „Boško Buha“ potvrdilo je juče vest o smrti svog glumca, a od prošle godine i direktora Milorada Mandića legendarnog Mande. On je u sredu uveče sa premijere predstave „Petar Pan“ u Ustanovi kulture „Vuk Karadžić“ otišao u večnost. Popustilo mu je srce.

„Kažu da najveći umiru na sceni. Mi znamo da je on bio najveći. Nikada nismo mogli da idemo u korak sa njim, morali smo da trčimo. On bi za jedan dan uradio koliko niko od nas ne može da zamisli, a svakog dana je dolazio u 'Buhu' sa onoliko snova koliko ljudi nemaju ni za ceo život. U njegovom srcu je bilo toliko želja i ljubavi da ono ni samo nije moglo da ga isprati“, ističe se u saopštenju Pozorišta „Boko Buha“. Dečko sa Dušanovca, koji je rodni beogradski kraj zamenio Novim Beogradom, Milorad Mandić 1961. rođen je u porodici domaćice i vojnog lica. Od studija elektrotehnike odustao je u startu, a glumu je upoznao u 21. godini, kad se nekada priznala zrelost, u Dramskom eksperimentalnom studiju amaterskog pozorišta. FDU je upisao uprkos nerazumevanju roditelja, koji su posle izbacivanja iz kuće, ipak odlučili da se pomire sa njegovim izborom životnog poziva. Diplomirao je glumu na FDU u Beogradu u klasi profesora Vladimira Jevtovića. Bio je jedan iz Jevtovićeve klase „12 veličanstvenih“ u kojoj su bili i: Vesna Trivalić, Branka Pujić, Dragan Bjelogrlić, Dragan Petrović Prele, Slobodan Boda Ninković, Srđan Žika Todorović, Mirjana Joković… U svom matičnom pozorištu „Boško Buha“ debitovao je 9. marta 1987. predstavom „Bajka o Vuku i Srbima“ Milovana Vitezovića u režiji Milana Karadžića, sa kojom je uradio i svoju poslednju predstavu „Patra Pana“, koja je preksinoć trebalo da započne svoj repertoarski život. Na sceni „svog“ pozorišta, ali i u Narodnom pozorištu, JDP-u, „Zvezdara teatru“… odigrao je više od trideset pozorišnih komada. Bio je i čovek filma i televizije – snimio više od 20 igranih filmova i više od petnaestak TV serijala, ali je najveću popularnost stekao emisijama za decu – više od 270 epizoda serije „Bajke za laku noć“, „S one strane duge“… „Ja sam jedno vreme bio tata svoj deci dok sam radio dečje emisije. Neko dete mi potrči u zagrljaj, raduje se, pruža mi ruke, a ja, šta treba da kažem: Beži bre, tamo, prošlo mi je radno vreme! Morao sam da delim ljubav. To radim i dan-danas“, izjavio je 2010. za Frankfurtske vesti.Za pozorišne uloge u „Putu oko sveta“ i „Bogojavljenskoj noći“ dobio je godišnju nagradu kuće Gita Predić Nušić. Pored godišnjih nagrada Pozorišta „Boško Buha“, dobitnik je i Zlatnog ćurana na festivalu Dani komedije u Jagodini, dve nagrade Joakim Vujić, Zlatne značke Kulturno prosvetne zajednice Beograda, Plakete Jugoslovenske kinoteke… Osim nezaboravnih uloga iz kojih publika pamti mnoge njegove replike, ostavio je i četvoro dece iz dva braka. „Po meni, suština je da napraviš nešto što će da ostane generacijama. Ne kao uzor ili ikona, nego ideja na kojoj će se posle graditi. I kao čovek i kao glumac moram da budem iskren i otvoren, nema nikakvih tajni, nema skrivenih namera. Biti licemer u ovom poslu je katastrofa. Ili ga radiš ili ne radiš“, govorio je Milorad Mandić Manda. Dramski umetnik biće sahranjen u subotu, 18. juna, u 13.30 u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu. Pre toga će, od 11 sati, biti održana komemoracija na Velikoj sceni Narodnog pozorišta.

Nosilac vedrine

Uvek je tako kada umre neko poznat. Jedni se presaberu i pokušaju nešto da kažu, neki odbiju da daju izjavu jer to ne žele, trećima je isključen telefon ili se na njega ne javljaju. Takve su reakcije bile i na vest o smrti Milorada Mandića Mande, osim brojnih kolega i koleginica koji su mu bili bliski i, koji su, zaista, ostali nemi. Izvinjavali su se zato što plaču i ne mogu da govore, a oni koji su smogli snage nešto da kažu, pričali su u fragmentima, i sami zbunjeni što počinju rečenicu s Manda je bio….“Milorad Mandić Manda bio je srpski i jugoslovenski Bil Marej“, kaže za Danas Srđan Koljević, scenarista i reditelj. „Zaista mislim da je on bio takva figura u srpskoj i jugoslovenskoj kinematografiji. U mom filmu 'Sivi kamion crvene boje' odigrao je malu, epizodnu ulogu. Ali njegovu glumu prepoznao je čak i kritičar američkog magazina Varajeti koji je upravo i napisao da ga je Manda podsetio na Bila Mareja“, pojasnio je Koljević. Glumica Ivana Mihić rekla je da će Mandu pamtiti ne po moru, nego po čitavom okeanu vedrine, dobrote, talenta, profesionalizma… „Požrtvovani prijatelj i nesebični kolega izuzetno visprenog duha. Mir njegovoj duši“, kazala je Mihić. „Kada je moja predstava u Nišu imala premijeru, umro je Dragan Nikolić i publika ga je tad aplauzom ispratila. Vest o Mandinoj smrti me je zatekla na istoj predstavi preksinoć u Aleksandrovcu. Izašao sam na scenu i zamolio publiku da aplauzom isprati Mandu“, kazao je Irfan Mensur, reditelj i glumac, i dodao da ne pravi poređenja već da razmišlja o ovoj koincidenciji. „I evo nas, sedimo ovde u Salonu JDP-a i pričamo o odlasku glumaca u poslednjih godinu dana i, verujte, nije nam lako. Manda to nije zaslužio. Uvek je bio okrenut životu i nikad nije razmišljao o smrti a, eto, ona ga je zadesila. U nevreme“, konstatovao je Mensur. Nažalost, s Mandom sam radio samo jedanput ali se znamo još sa Akademije, rekao je Gorčin Stojanović reditelj i nastavio: „Manda je bio izraziti nosilac vedrine i zdravog ljudskog optimizma u susretima. Utoliko je sve tužnije i strašnije… Ali, slučajnost je htela da sastanak koji sam prekjuče trebalo da imam sa njim, bude na moju inicijativu pomeren… Obično se kaže da nema reči, ali ovde stvarno nema reči“, zaključio je Gorčin Stojanović.

S one strane duge

Vest o iznenadnoj smrti glumca Milorada Mandića Mande potresla je njegove kolege i prijatelje, ali i brojne građene koji su voleli njegove uloge i odrastali uz njegove emisije za decu. Viljuška iz ratne drame „Lepa sela lepo gore“, Radovan iz komedije „Mrtav ladan“, Manda je obeležio i filmove „Točkovi“, „Tri palme za dve bitange i ribicu“, „Apsolutnih sto“, „Rat uživo“… ipak generacije će ga pamtiti i kao voditelja emisije „S one strane duge“, a pored sada već kultnih replika iz pomenutih filmova sećaće se i čuvenog pitanja: „Je l si se zaljubiška?“ na koje je odgovor mogao biti tamba ili lamba, odnosno da ili ne.Komentari ispod vesti o Mandinoj smrti gotovo da se ne mogu prebroje, a društvene mreže Twitter i Facebook prepune su inserata iz filmova i emisija u kojima se Manda pojavljivao, kao i njegovih fotografija. „Molim te, vrati se. Skloni zavesu. Nasmej se i kaži da si se samo našalio pa da i naša decu rastu pored tebe“, „E moja legendo, koliko mi je krivo! Ne zato što si umro, ti si besmrtan već duže vreme. Krivo mi je zbog svih tvojih uloga koje sam propustio a za koje unapred znam da me ne bi ostavile ravnodušnim…. Neka ti je večna slava!“, „Nater’o sam baku da žvaćemo žvaku i Đuskaju – pesme mog detinjstva. Hvala ti za sve i počivaj u miru“, neki su od komentara na portalu B92.Veliki broj komentara tiče se i činjenice da su u tekućoj godini preminule Mandine kolege: Dragan Nikolić, Marinko Madžgalj, Velimir Bata Živojinović, Đorđe Jelisić: „Ja mislim da bog snima neki film. Uzeo je Dragana Nikolića, Batu Živojinovića, sada Mandu“, „Kakvu li predstavu pravi onaj gore? „Poštovaoci njegovog dela od Mande su se oprostili i citirajući replike iz njegovih filmova: „Putuj, igumane, na neko bolje mesto“, „Bio je Tito za sve nas“, „Manda je bio dečji heroj, taj je znao sa decom kao niko do sad. Tambalamba, zaljubiška – to je naš Manda. Tamba, moj Manda, sada i zauvek!“

Saučešće iz vrha države i gradske vlasti

Povodom odlaska Milorada Mandića Mande saučšće njegovoj porodici izjavili su predsednik Republike, mandatar Vlade i predsednik Skupštine Srbije Tomislav Nikolić, Aleksandar Vučić i Maja Gojković, kao i čelnici Grada Beograda: Siniša Mali i Nikola Nikodijević. Svojim ulogama na filmu, televiziji i pozorištu, Milorad Mandić Manda nesebično je delio svoj neizmerno veliki talenat, zbog čega je postao jedan od najcenjenijih glumaca na ovim prostorima, omiljen kod svih generacija. Pamtićemo ga i kao uspešnog direktora pozorišta, u kome je svojim ličnim zalaganjem u velikoj meri približio pozorišnu umetnost deci i mladima. Njegov odlazak je veliki gubitak za celokupnu srpsku kulturnu scenu. Nama ostaje da pamtimo njegove uloge, vedri duh i toplinu kojom je zračio, čineći živote svih nas lepšim, zabavnijim i sadržajnijim“, poručio je juče Ivan Tasovac, ministar kulture Vlade Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari