Evocirajući uspomene iz svog školovanja, većina učesnika tribine „Obrazovanje – osnova društvenog oporavka“ konstatovala je da ih je škola podsećala na kasarnu ili bolnicu, mesto gde je obrazovanje prinuda, a da su svetli primeri postojali samo na nivou incidenta kada su retki nastavnici umeli da kroz kreativnost pobude znatiželju učenika.

 Diskusija je upriličena u Muzeju primenjene umetnosti, nakon objavljivanja stripa Aleksandra Zografa „Rosa Rosae…“, u vikend izdanju lista Danas, a u njoj su učestvovali Gordana Knežević Ortić, direktorka izdavačke kuće Klett, Vitomir Jovanović, istraživač centra za obrazovne politike, autor stripa, i Zlatko Paković, pozorišni reditelj, koji je moderirao razgovor.

Gordana Knežević Ortić ukazala je na važnost udžbenika u edukaciji, objasnivši to kroz primer Hemije za sedmi razred osnovne škole, koju je objavila izdavačka kuća Klett i za to dobila evropsku nagradu na Sajmu knjiga u Frankfurtu. Reč je o udžbeniku u kome je na početku svake lekcije osmišljen strip, a sadržaj je bogat zanimljivostima da bi se đaci motivisali na učenje hemije, ali i saznali kakav je njen značaj u različitim oblastima i svakodnevnom životu. Ortićeva je objasnila da učenik može samostalno na početku svake nove lekcije da napravi evaluaciju prethodnih znanja, što mu dodatno olakšava učenje ali i omogućava aktivan odnos prema predmetu. Ona je kao dobre primere obrazovanja navela Australiju, gde je fokus na stvaranju kreativnog pojedinca i Finsku, u kojoj je velika pažnja posvećena različitostima. Iako su ove zemlje bogate, Ortićeva kaže da od ekonomske moći ne zavisi nužno obrazovni sistem, ali da političke odluke, u tom smislu, i te kako znače. Kod nas kako ko dođe na vlast demonstrira svoju moć preko obrazovnog sistema, zauzimajući često ignorantski stav prema mišljenju stručnjaka, smatra Ortićeva, dodajući da je jedan od ključnih problema nedostatak komunikacije.

Vitomir Jovanović gleda na obrazovanje kao na proizvodnju novih pojedinaca sposobnih da se nose sa izazovima novog doba. Obrazovanje uvek kasni za savremenošću, kaže on, dodajući da danas nisu više u fokusu parcijalna znanja, nego sposobnost pojedinca da stalno uči. Jovanović je naveo da se efekat obrazovanja ne može videti odmah, ali nakon izvesnog broja godina , ukoliko je ono bolje, doprinosi i povećanju društvenog proizvoda. Aleksandar Zograf je, iz ugla kreativca, ispričao svoja iskustva kao predavača u brojnim radionicima koje je držao u zemlji i inostranstvu. Zanimljiv je njegov primer iz Kuhinje, radionice koju je organizovao u kuhinji sopstvenog stana. Ovde su, kako je ispričao, učesnici bili različitih uzrasta i zanimanja, a zajednički im je bio crtački talenat. Prema njegovim rečima, iako kreativci teže ka slobodnom izražavanju, bolje je kada postoji neki formalan okvir u kojem će delovati, budući da sloboda može biti najveći neprijatelj za umetnika.

Učesnici diskusije su se složili da je naš obrazovni sistem loš jer nije menjan 20 godina. Da bi obrazovni sistem bio bolji, potrebno je rasteretiti 30 odsto gradiva, motivisati nastavnike na drugačiji način predavanja, dati priliku đacima da rade samostalno, da imaju evaluaciju i podršku. Kako je obrazovanje i ideološko oblikovanje, ali i sistem očuvanja moralnih vrednosti, pre svega je neophodno da ono obezbedi razvoj ličnosti bez straha, zaključeno je na tribini.

Zabranjeno podvlačenja udžbenika

Velike probleme su doneli i besplatni udžbenici u kojima đaci nisu smeli ništa da podvuku, insistiranje na tome da se uči napamet kao i nastojanje da se ispuni plan i program nastavnika bez njihovog istinskog udubljivanja u postignuća dece.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari