Statuti institucija kulture iz kojih proizilaze problematični uslovi konkursa za direktore ponovo su stali na put potencijalnih kandidata. Nakon što je UO Narodne biblioteke Srbije morao da poništi konkurs, jer je sporne uslove, kao što se u javnosti i pretpostavljalo, ispunjavao samo jedan kandidat – direktorka Biblioteke grada Beograda Jasmina Ninkov, transparentnost izbora je ukazala na još jedan sličan primer.

Naime, na konkurs za direktora Arhiva Srbije stigla je samo jedna prijava – aktuelnog direktora Miroslava Perišića. A kako bi i bilo drugačije kada Statut ove ustanove zahteva da direktor bude doktor istorijskih nauka, koji ima deset godina radnog iskustva, od čega tri na rukovodećem mestu.

Prema rečima Vjere Mitrović, arhivske savetnice i bivše direktorke Arhiva Srbije, dva ključna uslova za budućeg direktora eliminisala su apliciranje drugih potencijalnih kandidata.

– Uslov da direktor bude doktor istorijskih nauka koji ima „objavljene i recenzirane naučne radove iz istoriografije“ u potpunosti eliminišu apliciranje potencijalnih kandidata koji pripadaju arhivističkoj profesiji. Ne treba zaboraviti da je Arhiv Srbije ustanova zaštite kulturnih dobara, a ne naučna institucija tj. istorijski institut, za koju bi ovakav konkurs bio primeren. Postavlja se i pitanje da li je za upravljanje Arhivom potreban uslov „iskustvo rukovođenja naučnoistraživačkim projektima“ iz istoriografije jer u organizacionoj strukturi Arhiva ne postoji naučnoistraživački segment. Pravilnik o sistematizaciji radnih mesta ne predviđa naučna, već samo stručna arhivistička zvanja. Arhiv Srbije je zakonom definisan kao jedna od pet centralnih ustanova zaštite kulturnih dobara. Dakle, njegova osnovna delatnost je zaštita arhivske građe i arhivske građe u nastajanju – kaže Mitrovićeva.

Kako kaže, bez obzira na to, kod nas je pravnim propisima regulisan način sticanja specijalističkih arhivističkih zvanja, nakon završenog fakulteta: arhivist, viši arhivist i arhivski savetnik, što je slučaj i sa odgovarajućim zvanjima u ostalim ustanovama koje se bave zaštitom kulturnih dobara.

– Na konkursu koji je raspisao UO Arhiva Srbije ne bi mogao da konkuriše ni doktor iz oblasti arhivistike, što bi bilo logično. U stručnim krugovima prepoznata je namera Upravnog odbora da ovakvim uslovima onemogućava nosioce arhivističke struke da konkurišu za rukovodioca ustanove za čije su procese rada kvalifikovani. Uz sve poštovanje doktora istorijskih nauka, arhivima su potrebniji profesionalci sa stručnim i akademskim zvanjima iz oblasti arhivistike – naglašava Mitrovićeva.

Ona dodaje da drugi ograničavajući uslov na konkursu za izbor direktora Arhiva Srbije jeste onaj o „najmanje tri godine radnog iskustva rukovođenja ustanovom“, što automatski znači da jedino može da konkuriše neko ko je već bio direktor. Sličan problem viđen je na pomenutom konkursu u Narodnoj biblioteci Srbije, pa je rešeno da se konkurs poništi, a Statut promeni.

– Ključni propust Ministarstva kulture je taj što nisu usaglašeni postojeći statuti republičkih ustanova kulture, uz uvažavanje specifičnosti svake ustanove, pre odluke o raspisivanju konkursa za direktore ovih ustanova. Uslovi konkursa bili bi daleko objektivniji i omogućavali bi da se kandidati na njih prijavljuju pod ravnopravnim uslovima – ističe Mitrovićeva.

Miroslav Perišić predstavio je prošle nedelje svoj predlog programa rada Arhiva Srbije za naredne četiri godine pred članovima UO. Isto je učinio i juče pred zaposlenima, a oni će se o tom programu danas izjasniti u anonimnoj anketi, nakon čega će UO doneti odluku da li će on biti kandidat za direktora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari