Grabar Kitarović se srela sa predstavnicima Srba 1Foto: FoNet/AP

Premijer Srbije Aleksandar Vučić nije se sastao sa Kolindom Grabar Kitarović mimo očiju javnosti sredinom prošle nedelje, demantuju u Vladi Srbije za Danas informacije koje su se pojavile u diplomatskim krugovima, da su se najviši srpski i hrvatski zvaničnici sastali u Belom Manastiru, u jednom od bivših Titovih zdanja. U kabinetu predsednice Hrvatske rečeno nam da je „predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović posjetila naselje Batinu u općini Draž, 11. svibnja 2016. godine“, ali da do susreta nije došlo.

P { margin-bottom: 0.21cm; }„Prigodom posjete Osječko-baranjskoj županiji predsjednica Republike Hrvatske nije se susrela s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem“, istakli su za Danas u kabinetu Kolinde Grabar Kitarović.

Kako saznajemo, predsednica Hrvatske srela se tom prilikom sa predstavnicima Srba u Hrvatskoj koji nisu na linije politike koju zastupa Milorad Pupovac, predsednik Srpskog nacionalnog veća.

U Vladi nam je rečeno da su se premijer Srbije i predsednica Hrvatske poslednji put videli u Mostaru, 12. aprila. Međutim, kako saznajemo, premijer Vučić se od tada čuo telefonom sa Kolindom Grabar Kitarović, ali o sadržaju razgovora nismo uspeli da dobijemo i odgovore u kabinetu premijera, kao ni potvrdu ove informacije.

Juče su regionalni mediji izvestili da prvi potpredsednik hrvatske vlade i šef HDZ-a Tomislav Karamarko smatra da je odluka vlasti Srbije da ne izruči troje pripadnika SRS Hagu kršenje standarda EU.

Karamarko je, kako prenosi regionalna N1TV, uoči sednica stranačkog predsedništva, na pitanje novinara da li je neizručivanje srpskih radikala Hagu dokaz nefunkcionisanja Srbije kao pravne države i podsticaj da Hrvatska blokira pregovore Srbije i EU, odgovorio: „Slažem se“.

Podsetivši da je Hrvatska prolazila kroz slične situacije i da je, kako je rekao, bolna srca morala da odradi neke takve stvari, dodao je: „Bogu hvala da su naši ljudi oslobođeni“.

„Srbija se ne može ponašati tako što će kršiti standarde EU i neke civilizacijske i humane standarde. Šešeljevi zločinci – oni će uvek za nas biti zločinci koji su izvršili agresiju na Hrvatsku – moraju biti u Hagu. Ako Srbija želi da mi budemo prijatelj, da budemo podrška, da mi budemo oni koji će svojim primerom pokazati kako doći do EU, onda zaista ne smeju padati na takvim stvarima“, rekao je Karamarko.

Veće Višeg suda u Beogradu potvrdilo je juče rešenje sudije Milana Dilaprića, kojim se utvrđuje da nisu ispunjeni uslovi za predaju i hapšenje radikala Petra Jojića, Vjerice Radeta i Jove Ostojića, po nalogu Tribunala u Hagu. Sud je utvrdio da postoji pravna obaveza Srbije da isporučuje samo okrivljene za najteže ratne zločine, genocid i zločine protiv čovečnosti. Za optužene zbog nepoštovanja suda ta obaveza ne postoji, proističe iz saopštenja Višeg suda.

O tome da se ovom odlukom Srbije dodatno otežavaju uslovi za odblokiranje otvaranja poglavlja 23 u procesu evropskih integracija u junu od strane Hrvatske, saglasni su učesnici i poznavaoci tog procesa.

Takođe, moguće je da se ta odluka suda negativno odrazi i na izveštaj o saradnji Srbije sa Haškim tribunalom. Predsednik Saveta za saradnju s Haškim tribunalom Rasim LJajić ocenio je da će uskoro biti poznato da li doći do pritisaka na Srbiju jer troje članova SRS neće biti izručeno Hagu, kao što je tražio taj međunarodni sud. On je za B92 naveo da se u junu očekuje izveštaj koji predsednik tribunala i glavni tužilac podnose Savetu bezbednosti UN i da se može dogoditi „da oni taj izveštaj intoniraju negativno“.

„U svakom slučaju videćemo kakvi će se dalju koraci preduzimati od strane Tribunala – da li će nastaviti da vrše pritisak i prema SB UN i prema Briselu, od čega će zavisiti koliki će pritisak biti na Srbiju“, rekao je LJajić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari