Više od 400 državljana Srbije je od početka godine do juče zatražilo azil u Belgiji, rečeno je Danasu u ambasadi ove zemlje u Beogradu. U januaru je azil tražilo 58 osoba, u februaru 330, prekjuče 19, a juče do 14 časova 12 osoba.

Belgijske vlasti su prekjuče upozorile da stotine ljudi albanske nacionalnosti s juga Srbije, iz Makedonije i, znatno manje, s Kosova dolaze u Brisel na temelju lažnih informacija da će dobiti azil, smeštaj i finansijsku pomoć, iako na to praktično nemaju nikakvog prava. Podsetimo, bezvizni režim EU za građane Srbije, Makedonije i Crne Gore stupio je na snagu 19. decembra prošle godine.

Ambasadorka Belgije Deniz de Hauere ističe za Danas da je u februaru došlo do „neverovatnog“ porasta broja azilanata.

– To je veliki problem i iznenađenje za Belgiju, jer ne znamo šta da radimo s tolikim brojem ljudi. Osnovno je pitanje zašto oni traže azil. Prema Ženevskoj konvenciji, ljudi mogu da traže azil zbog političke, etničke ili druge diskriminacije, ili zbog rata u svojoj zemlji. U saradnji sa srpskim institucijama pokušavamo da utvrdimo razloge tolikog broja građana Srbije koji dolaze u Belgiju. Nadam se brzom rešenju problema – kaže De Hauere.

Prema njenim rečima, Belgija ne može da pruži utočište tolikom broju ljudi. Uvek smo spremni da pomognemo građanima zemalja zahvaćenih ratom, ali o tome se u slučaju Srbije svakako ne radi, kaže ona.

– Odlučili smo da svim tim osobama, srpskim državljanima, objasnimo da postoji mogućnost da odluka o njihovom azilu bude negativna. U tom slučaju oni su na ozbiljnom gubitku. Posle meseci čekanja, što podrazumeva trošak vremena i novca, odluka naših vlasti može da bude negativna i oni će morati da se vrate u Srbiju. Mi smo svakako spremni da im, u skladu s međunarodnim pravom, omogućimo povratak – navodi De Hauere za Danas.

Potpredsednik Vlade Božidar Đelić rekao je juče, posle sastanka sa zvaničnikom Evropske komisije Pjerom Mirelom, da će državljani Srbije koji pretenduju na politički azil u državama EU biti vraćeni u zemlju u skladu sa sporazumom o readmisiji, a organizatori „takvih transporta“ biće kažnjeni.

Mirel, koji je direktor Direkcije za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za proširenje EU, ukazao je na to da ljudi koji zloupotrebljavaju mogućnosti putovanja bez viza „štete ugledu Srbije“. On je ukazao na to da „veliki broj ljudi koji zloupotrebljava mogućnost slobodnog putovanja znači da se ne radi o pojedinačnoj, već dobro organizovanoj pojavi“ i da ta pojava treba da se zaustavi i istraži. Đelić i Mirel saglasni su da Srbija nije zemlja iz koje se odlazi da bi se tražio politički azil.

Reagovala je i Evropska komisija. Portparol EK Mikele Čerkone pozvao je juče vlasti Crne Gore, Makedonije i Srbije da svojim građanima koji bez viza putuju u EU „potpuno jasno predoče“ da slobodan ulazak na šengenski prostor obuhvata i ograničenja, tako da ne mogu da računaju i na azil.

Belgijski premijer Iv Leterm, koji će zbog ovog problema otputovati 8. marta u Prištinu i Skoplje, uputio je komesaru za unutrašnje poslove EU pismo sa zahtevom da se „ograniče pogubne posledice ukidanja viza“ za državljane Makedonije, Srbije i Crne Gore. Leterm namerava da razgovara i sa srpskim premijerom Mirkom Cvetkovićem, u petak u Briselu.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari