– Veoma je važno da je dogovor postignut jer time više nema prepreka za implementaciju Briselskog sporazuma. Najvažnije za Srbiju je formiranje Zajednice srpskih opština što je albanska strana dosad odbijala, rekao je za Danas Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Srbije. Prema njegovim rečima, dogovor iz Brisela morao bi da ima brze spoljnopolitičke posledice po Beograd.

– Očekujem da Evropska unija reaguje brzo i, osim na rečima, da donese i konkretne odluke o podršci Srbiji, kao što je otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja, ističe Dačić.



 

On podvlači da je „Srbija još jednom potvrdila svoju posvećenost miru, dijalogu i evropskom putu“.

Na pregovorima u Briselu je postignut najznačajniji uspeh od kada traje dijalog sa Prištinom, Zajednica srpskih opština je temelj opstanka srpskog naroda i ima konkretna izvršna ovlašćenja, rekao je juče direktor vladine kancelarije za KiM Marko Đurić.

Premijeru Aleksandru Vučiću, koji je bio glavni pregovarač u Briselu, prekjuče stigle su kako preko društvenih mreža, tako i direktno čestitke, među kojima i od ambasadora SAD u Srbiji Majkla Kirbija. Komesar EU Johanes Han čestitao je Vučiću, kao i premijeru Kosova Isi Mustafi i visokoj predstavnici EU Federiki Mogerini.

Deo opozicije u Beogradu, uglavnom vanparlamentarne, međutim drugačije gleda na briselski paket sporazuma. Najoštrije je reagovao Državotvorni pokret Srbije na čelu sa Slobodanom Samardžićem. „Premijer Srbije Aleksandar Vučić potpisivanjem u jednom danu četiri sporazuma sa secesionističkom vladom Kosova, dokazao je da „ko jednom izda nacionalne interese svoje zemlje, kasnije to čini besavesno i rutinski. Ostao mu je još samo tzv. pravno obavezujući sporazum sa 'Kosovom' kao završni čin najsramnije kapitulacije u istoriji Srbije“, saopštava ovaj pokret.

Predsednica DSS Sanda Rašković Ivić ocenila je danas, u izjavi FoNetu, da za ono što je dogovoreno premijer Vučić nije ni trebalo da ide u Brisel i da „nema mesta za trijumf“, kao i da su sve izjave o pobedi obmanjivanje naroda. Sigurna sam da je Vučić od gotovog napravio veresiju, sporazume niko nije video, a izjava (Marka Đurića) da smo dobili 5:0 ne znači ništa, izjavila je Rašković Ivić. Kako je istakla, Zajednica srpskih opština je niži nivo prava Srba od onog garantovanog Ahtisarijevim planom, protiv koga su, u vreme kad je predložen, u Skupštini Srbije bili i Vučić i ostali.

Sa druge strane, Lider LDP Čedomir Jovanović pak ocenjuje da je Briselski sporazum sa Kosovom svakako korak u dobrom smeru, ali je jako važno da dogovor koji je tamo postignut ne ostane samo mrtav papir koji će ostati surogat za politiku i uzrok za zadovoljstvo bez opravdanja, jednako naše i evropske birokratije. Jovanović je u saopštenju istakao da je od suštinskog značaja za Srbiju, ali i za celo njeno okruženje, da „ovakvi dogovori budu temelj novih odnosa koji će trajno zaustaviti neprijateljstva, mržnju i sukobe u regionu“.

Jovanović se u kontekstu evrointegracija založio za što brži pristanak Srbije da Kosovo dobije svoje mesto u Ujedinjenim nacijama, zatim što skorije puno priznanje, što će biti jedan od glavnih uslova za ulazak u EU. On smatra i da je potrebno da u domaćoj politici prestane sejanje atmosfere mržnje i ludila devedesetih.

Potpredsednik Demokratske stranke i bivši šef pregovaračkog tima u dijalogu sa Kosovom Borislav Stefanović ocenio je da je pozitivno što su Priština i Beograd postigli sporazume, ali da oni ipak imaju manjkavosti. On je medijima izjavio da sporazumi potpisani u Briselu predstavljaju osnov za normalizaciju odnosa Prištine i Beograda, mada su „daleko“ od onoga što su građanima obećavali premijer Aleksandar Vučić i SNS.

Nekadašnji ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović iz redova DS smatra da se ništa spektakularno nije desilo u Briselu, samo je konkretizovan Briselski sporazum kojim se sever Kosova i Metohije stavlja potpuno pod vlast Prištine. Bogdanović je za FoNet naveo da je ZSO, koja je predstavljena kao najvažniji deo sporazuma Beograda i Prištine, nije ništa drugo nego „bacanje prašine u oči“ Srbima, pre svega na severu Kosova i Metohije.

Predsednik pokrajinskog odbora Srpskog pokreta obnove Ranđel Nojkić ocenio je danas, u izjavi FoNetu, da je, u načelu, dobro što je postignut sporazum Beograda i Prištine u četiri oblasti, ali da je za kosovske Srbe zabrinjavajuće što nije dovoljno definisan način njihove primene. Kao primer nedorečenosti naveo je fiksnu telefoniju Telekoma u srpskim sredinama na centralnom Kosovu, koja je nelegalno isključena 2012, a iz sporazuma se ne vidi da li će ona funkcionisati kao do pre tri godine. U ranijim pregovorima je dogovarano da se i fiksna i mobilna telefonija Telekoma Srbije vrate na centralno Kosovo, a ne samo na sever. Do danas se to nije dogodilo, ukazao je Nojkić.

 

Energetika



Prema Sporazumu o energetici, koji je objavljen na sajtu Kancelarije za KiM Vlade Srbije, Beograd i Priština „obavezuju se da će sprovoditi ugovor o osnivanju energetske zajednice, za koji će važiti pravne tekovine EU u ovoj oblasti“. Kosovski operater sistema, prenosa i tržišta (KOSTT) i Elektromreža Srbije (EMS) u roku od tri meseca trebalo bi da potpišu bilateralni operativni sporazum, koji treba da uredi njihove odnose. KOSTT će biti „priznat kao operator prenosnog sistema za teritoriju Kosova“, a EMS će mu pružiti podršku da postane član Evropske mreže operatera prenosnih sistema električne energije“. KOSTT bi trebalo da ponovo poveže dalekovod od 110 kV do mesta Valač, a trenutni operateri u podstanici u Valaču će poštovati uputstva koja budu dobijali iz kosovskog dispečerskog centra. Ugovor o osnivanju energetske zajednice omogućiće osnivanje novog preduzeća za snabdevanje potrošača električnom energijom u četiri većinski srpske opštine na severu KiM, a u skladu sa kosovskim zakonima. Zaposleni u JP Elektrokosmet moći će da se uključe ili u to novo preduzeće ili da se zaposle u Kosovskoj službi za distribuciju električne energije.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari