Da je Srbija posle predsedničkih i parlamentarnih izbora krenula pravim putem smatra 32 odsto građana, a da smo na lošem putu uveren je 51 procenat. Kao najveći problem za zemlju i svoj lični život građani vide nezaposlenost, njih čak 81 odsto je to navelo da ih to najviše brine. Slede nizak životni standard i siromaštvo, korupcija i kriminal. Najveći optimisti da će u narednih godinu dana živeti bolje su glasači SNS (20 odsto) i DSS (19), a najmanje optimista je među pristalicama DS (10 odsto).

Ovo su neki od rezultata ankete koju je najpoznatija agencija za istraživanja javnog mnjenja u Srbiji uradila u junu, na reprezentativnom uzorku od 1.007 ispitanika. Radi se o prvom relevantnom i obimnom istraživanju stavova građana Srbije urađenom nakon majskih izbora. Ispitanici su odgovarali na pitanja iz sfere ekonomske politike, EU, spoljne politike, stranačke opredeljenosti i poverenja u političare.

Najveći zagovornici štednje, prestanka spoljnog zaduživanja i smanjenja javnog duga, kao osnovnog načina za izlazak iz krize su glasači SPS i LDP, sa po 55 odsto. Najviše zagovornika povećanja državnih ulaganja u privredu, pa čak i po cenu novih zaduživanja, je među glasačima DSS, SNS i DS. U totalu, za štednju je 42, a za „proizvodnju“ 49 odsto ispitanika.

Slična podeljenost među građanima je i u vezi sa eventualnim zamrzavanjem plata u javnom sektoru i penzija. Za takvu meru, ako se predloži kao potrebna za spašavanje zemlje od bankrota, je 42 odsto ispitanika, a protiv je 50 odsto. Zanimljivo je da bi na štednju najlakše pristali birači partije koja se takvoj meri najviše protivi – 59 odsto glasača SPS podržalo bi zamrzavanje plata i penzija. Na drugoj strani spektra su pristalice SNS i LDP (po 42 odsto).

S druge strane, građani u najvećoj meri ne bi podržali podizanje PDV-a za dva do četiri odsto. Njih 62 odsto je protiv takvog predloga i pristalice svih partija su u tome saglasne. Jedino odstupanje su birači DSS, kojih bi polovina podržala povećanje PDV-a.

Sveukupno, na pitanje ako bi država pravila uštede u budžetu, za zamrzavanje plata u javnom sektoru i penzija je 58 odsto ispitanika, a za smanjenje subvencija u privredi 29 odsto.

Da je predsednik Tomislav Nikolić u prvih mesec dana mandata dobro radio svoj posao smatra 25 odsto ispitanika, da je radio loše misli 36, a „ni dobro ni loše“ 39 odsto. Najzadovoljniji su birači (njegove) SNS, kojih je čak 72 odsto sasvim zadovoljno njegovim dosadašnjim učinkom. Nikolića su najgore ocenile pristalice DS, među kojima 68 odsto misli da je loše radio. Najviše onih koji bi mu dali „trojku“ je među biračima LDP, njih 58 odsto ocenjuje da je bio „ni dobar ni loš“.

Ipak, da je Nikolić svojim prvim izjavama o Srebrenici i Vukovaru načinio štetu Srbiji i da bi trebalo da promeni retoriku smatra 80 odsto pristalica LDP i 72 odsto DS. U takvim postupcima podržava ga tri četvrtine naprednjaka i većina glasača DSS, dok su socijalisti podeljeni.

Građani nisu ni pesimisti, ni optimisti kada je reč o odnosima Srbije sa zemljama u regionu za vreme mandata Tomislava Nikolića. Njih 56 odsto veruje da Nikolićeva politika prema regionu neće doneti promenu u odnosu na period Borisa Tadića, a po 18 odsto očekuje poboljšanje, odnosno pogoršanje.

Slično je i kada se radi o evropskim integracijama. Čak 65 odsto ispitanika smatra da Nikolićev predsednički mandat neće ni ubrzati, ni usporiti kretanje Srbije prema članstvu u EU. S druge strane, ubrzanje očekuje samo devet odsto (najviše pristalice SNS), a usporavanje ne tako malih 20 odsto ispitanika (najviše iz DS).

Na pitanje za koga biste glasali kada bi se izbori za Skupštinu Srbije održali ove nedelje, a kada gledamo raspoloženje birača koji bi izašli na izbore, za SNS bi bilo 34,4 odsto, a za DS 26,3 odsto. Treći je SPS – 11,8; četvrti je LDP – 7,5; peti je DSS – 6,5 odsto. Blizu cenzusa bile bi Dveri, sa 4,5 odsto podrške. Svi ostali (G17 plus, SVM, SRS, SPO, JS, LSV) su daleko ispod cenzusa.

U ukupnoj populaciji, na birališta sigurno ne bi izašlo 15 odsto ispitanika, a neodlučnih je 12 odsto.

Najpopularniji političari u Srbiji su, ovim redom – Tomislav Nikolić, Vuk Jeremić, Dragan Marković Palma, Boris Tadić, Dragan Đilas, Ivica Dačić, Aleksandar Vučić, Jorgovanka Tabaković, Vojislav Koštunica i Vojislav Šešelj – samo o njima dvocifren procenat ispitanika ima pozitivno mišljenje, a „na ivici“ je Čedomir Jovanović.

Kada gledamo samo pozitivne ocene, one građane koji bi im dali „peticu“ ili „četvorku“, redosled političara u Srbiji po rejtingu je sledeći: Nikolić i Jeremić (27 odsto); Marković Palma (23 odsto); Tadić i Đilas (22 odsto); Vučić, Dačić i Tabaković (18 odsto).

Kada bi se ove nedelje održao referendum o ulasku Srbije u EU, za priključenje bi glasalo 56 odsto građana, a protiv bi bilo 28 odsto. Ostali ne bi glasali ili ne žele da odgovore. Što se tiče pristalica stranaka, najviše zagovornika ulaska u EU je u DS (82 odsto) i LDP (75 odsto). Birači SPS i SNS su podeljeni, s blagom prednošću onih koji su za EU (56, odnosno 54 odsto).

Kada se radi o NATO, za ulazak Srbije u Alijansu na referendumu bi bilo 10 odsto građana, a protiv 67 odsto. Najviše pristalica NATO je među glasačima LDP (27 odsto), a najmanje među onima koji su za DSS (praktično ih nema), SNS (šest odsto) i SPS (devet odsto).

Rusija, pa EU

Što se tiče mišljenja građana Srbije o međunarodnim institucijama i državama, Rusija je na prvom mestu po pozitivnim stavovima ispitanika (40 odsto), ispred Evropske unije (25 odsto). Dobro mišljenje o Americi ima 11 odsto građana, a o NATO pet odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari