Imajući u vidu bliske veze koje su postojale između Srba i Jevreja tokom proteklih hiljadu godina, Izrael i Jevreji koji žive u ostalim delovima sveta treba da uspostave snažnije veze sa Beogradom, ocenjuje se u tekstu objavljenom u Jerusalim postu.


Između ostalog, list navodi da je „Srbija, država sa dugom i ponosnom istorijom, izložena čestim klevetama u međunarodnoj štampi, koja trpi sve veći pritisak da se odrekne svog istorijskog sedišta i okrene leđa centralnom delu svog kulturnog i duhovnog nasleđa“. Autor teksta Majkl Frojnd podseća da su u protekle dve decenije mnogi Jevreji doživljavali Srbiju kao „pariju“, zbog balkanskih ratova koji su nastupili posle raspada Jugoslavije. „Optužbe o ratnim zločinima počinjenim u Bosni uznemirili su javno mnjenje u Americi i na Zapadu i ukaljali imidž Srbije. Kao rezultat toga, dugotrajne veze Srba i Jevreja gotovo da su pokidane, a mnoge jevrejske organizacije u SAD stale su na stranu bosanskih muslimana i kosovskih Albanaca u njihovoj borbi protiv Srba“, navodi se u tekstu.

Frojnd naglašava da se situacija u Srbiji izmenila u odnosu na stanje od pre dve decenije. „Država je promenila kurs, ostavila iza sebe autoritarizam iz prošlosti i u potpunosti prihvatila demokratske vrednosti i norme. Preduzeti su veliki koraci da se poboljšaju odnosi sa susedima a osumnjičeni za ratne zločine isporuče Tribunalu u Hagu. Kao rezultat toga, Evropska unija nedavno je Srbiji dodelila status kandidata za članstvo, što predstavlja korak bliže u pravcu njene potpune integracije sa ostatkom Evrope“, ističe autor.

U tekstu se podseća da su dobri odnosi Srba i Jevreja uspostavljeni već u 14. veku, kada su Jevreji koji su bežali iz Mađarske nalazili utočište u Srbiji. „Čak i nakon što su Srbiju porazile Osmanlije 1389. i zagospodarile njome, Srbi su prihvatili španske i portugalske Jevreje koji su proterani sa Iberijskog poluostrva u 15. veku. Srpski grad Zemun, na periferiji Beograda, odigrao je značajnu ulogu u cionističkom pokretu… U bližoj prošlosti, tokom Holokausta, Jevreji i Srbi su se našli na meti hrvatskih fašista, ustaša, koji su bili Hitlerovi saveznici… Ustaše su ubile desetine hiljada Jevreja i više od pola miliona Srba u orgiji nasilja i teroru koji su ostavili duboke rane širom regiona… Srbi i dalje osećaju da su s Jevrejima delili patnju, zbog čega su veoma solidarni sa Izraelom i sa izazovima s kojima se on suočava… Verujem da Izrael i Jevreji sveta moraju da prihvate Srbiju i da prestanu da gledaju tu državu isključivo kroz prizmu rata u Bosni i konflikta na Kosovu“.

Frojnd tvrdi da Srbija može da postane značajan most između Istoka i Zapada. „Srbija ima dugotrajne istorijske i etničke veze sa Rusijom, a teži i pridruženju EU u bliskoj budućnosti. U narednim godinama, kada stabilizuje svoju ekonomiju i doživi oporavak, Srbija će imati sve veći strateški i diplomatski uticaj. Tokom devedesetih godina prošlog veka mnogi američki Jevreji su se priklonili Bosni i Kosovu, smatrajući Srbiju izgubljenim slučajem. Ipak, u svetlu onoga što se u međuvremenu desilo, vreme je da ponovo pronađemo Srbiju – zarad njenog i našeg dobra“, zaključuje autor teksta.

„Istorija na strani Srba“

Frojnd navodi da Srbija nastavlja da se protivi nezavisnosti Kosova. „Ko može da krivi Srbe za to? Uostalom, istorija je nedvosmisleno na njihovoj strani. Od kraja 12. veka Kosovo je služilo kao administrativni i duhovni centar Srbije i to je ostalo je u naredna dva veka, do 1389, kada su turski osvajači porazili Srbe i njihove saveznike. Vremenom, kosovske Srbe su mahom zamenili Albanci, koji sada čine većinu stanovništva, ali brojni srednjovekovni srpski manastiri i crkve stoje na Kosovu kao opipljiv dokaz istorijskog identiteta tog područja. Dakle, ne čudi podatak da su prethodni sazivi Vlade Srbije odbili da prihvate ideju o kapitulaciji kada je reč o statusu te teritorije“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari