– Mera zatvaranja granica, koja je trenutno na delu, nije održiva. Izbeglicama iz Avganistana je zabranjen prolazak ka Makedoniji, pa je hiljade ljudi ostalo zaglavljeno na graničnom prelazu između Grčke i Makedonije. Grci najverovatnije neće izdržati taj pritisak i pustiće ih put Makedonije. Doći će potom do policijske akcije od strane makedonske policije prema izbeglicama, što, naravno, neće dovesti do rezultata. Posledica će biti dolazak izbeglica u Srbiju, odnosno naš region, objašnjeno je Danasu u diplomatskim izvorima zaduženim za pomoć Vladi Srbije u suočavanju sa izbegličkom krizom.

p { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; }p.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }p.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }p.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

To je, prema njihovom tumačenju, i razlog zbog kojeg je premijer Srbije Aleksandar Vučić juče zakazao sednicu Biroa za koordinaciju službi bezbednosti. Do zaključenja ovog izdanja našeg lista nisu saopštene odluke koje je to telo donelo. Uoči sednice, B92 prenosi da će Biro razmatrati mogućnost da, zbog potencijalne eskalacije migrantske krize, Vojska Srbije bude stavljena u najviši stepen pripravnosti. Biro treba da odluči da li da uputi ovakav predlog Savetu za nacionalnu bezbednost. Podsetimo, Savetu predsedava Tomislav Nikolić, predsednik Srbije, koji je i glavnokomandujući vojske. Međutim kako Danas saznaje nije reč o takvom predlogu već o tome da se na granicu pošalju dodatne snage Žandarmerije.

Istovremeno, juče je u Beču, a na inicijativu Austrije, zakazana konferencija 18 ministara spoljnih i unutrašnjih poslova Zapadnog Balkana posvećena migrantskoj krizi na balkanskoj ruti, ali je ta inicijativa, kako prenose strani mediji, izazvala pre svega nezadovoljstvo Atine, jer nije pozvana na sastanak, ali i oštre kritike EU s obrazloženjem da „neke države-članice deluju izvan dogovorenih okvira“. „Zabrinuti smo da pojedine države članice deluju izvan dogovorenih okvira, rekla je juče u Briselu portparol Evropske komisije Nataša Berto.

Grčka je zapretila upozorenjem zemljama učesnicama bečke konferencije da Atina može staviti veto na odluke Evropske unije koje se na njih odnose, a šef austrijske diplomatije osudio je takvu pretnju. „Sa pojedinim državama ćemo se naći u telima EU, kada se bude razgovaralo o raspodeli subvencija za poljoprivredu ili kada treba da podržimo njihovo pristupanje Uniji“, rekao je grčki ministar spoljnih poslova Muzalas, a Kurc, koji važi za jednog od inicijatora oštrije politike Beča prema izbeglicama, poručio je da u izbegličkoj krizi treba da bude učinjeno sve što je moguće kako bi se smanjio talas izbeglica, uz nadu da će uslediti uskoro evropsko rešenje.

Šef srpske diplomatije Ivica Dačić izjavio je na jučerašnjoj konferenciji u Beču da je „jedino održivo rešenje da se migranti i izbeglice zadrže što bliže njihovoj zemlji porekla“. Osim toga, on se založio za jedinstven stav EU u rešavanju izbegličke krize.

„Na taj način bi se rasteretila i Grčka, koja trpi zaista enorman pritisak, ali i omogućilo njihovo brže vraćanje i angažovanje na obnovi, kad dođe do prekida ratnih dejstava“, rekao je Dačić na konferenciji „Zajedničko upravljanje migracijama“, na kojoj su se okupili ministri spoljnih i unutrašnjih poslova zemalja duž balkanske izbegličke rute ali i Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore i Kosova. Dačić je rekao da Srbija kao tranzitna zemlja na migrantskoj ruti praktično „nema mnogo manevarskog prostora u upravljanju migracionim tokovima“ i da svoje aktivnosti usaglašava „sa državama u donjem, a pre svega u gornjem toku balkanske rute“.

On je pozdravio saradnju i jedinstven pristup koji su dogovorile i sprovode zemlje na zapadnobalkanskoj ruti ali je naglasio da Srbija ne može da dozvoli da se migranti, čiji je priliv kontinuiran, zadrže i ostanu duže na njenoj teritoriji, ukoliko zemlje na gornjem toku rute obustave njihov prolaz, a zemlje krajnje destinacije prijem.

„U ovom trenutku, spremni smo da pružimo podršku, privremeni smeštaj i negu za 6.000 ljudi, što odgovara prilivu od dva do tri dana, ali ne možemo da dozvolimo da Srbija postane sklonište za desetine hiljada njih, niti možemo da primimo nazad migrante koji su tranzitirali preko naše teritorije, a nisu dobili azil u Evropi“, dodao je Dačić.

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović rekao je juče u Beču da „ukoliko Nemačka i Austrija ne zatvore svoje granice za prijem izbeglica, ni Srbija to neće učiniti“.

„Srbija ne može da bude kolektivni centar. Poštujemo ljudska prava, saosećamo sa izbeglicama rata, jer smo i sami to iskusili na svojoj koži, pokazali smo svoju humanost i nesebičnost, ali isto tako moramo misliti na naše građane i njihove interese“, rekao je Stefanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari