Ustavom Srbije je predviđeno da će se za regulisanje pitanja statusa autonomije KiM doneti poseban ustavni zakon, pa je logičnije da se obave politički pregovori koji će stvoriti preduslove za donošenje takvog zakona koji će reflektovati postignute dogovore, o kome će se izjasniti i Vlada i Narodna skupština i po potrebi sve druge državne institucije – kaže za Danas Marko Đurić, savetnik predsednika Srbije i potpredsednik srpskog dela Odbora za primenu Briselskog sporazuma, odgovarajući na pitanje da li bi situacija bila politički jasnija da je Ustavni sud Srbije ocenio ustavnost Briselskog sporazuma pre lokalnih kosovskih izbora.

On smatra da je ovim odgovorom objasnio i zbog čega vlast nije najpre promenila Ustav, pa išla na pregovore u Briselu, kad je sam predsednik Srbije priznao da je platforma za KiM neustavna.

Zbog čega je Beograd pristao na izbore sa nesređenim biračkim spiskovima i granicama opština po kosovskim zakonima, koje su preuzete iz Ahtisarijevog plana?

– Briselski pregovarački proces u vezi sa izborima na KiM nije tekao glatko, kao što, uostalom, ni put ka postizanju „prvog sporazuma“ nije bio ravan i bez prepreka. Mnogo toga još treba da se reši da bi svi postignuti dogovori u potpunosti zaživeli, a na tom planu se redovno suočavamo sa prištinskim opstrukcijama oko svih aspekata koji predviđaju unapređenje položaja srpske zajednice u Pokrajini, pa tako bude i situacija poput one sa spiskovima, gde smo praktično dovedeni pred svršen čin nekoliko dana pre izbora. Spiskovi su tako pravljeni da se Albancima na osnovu prebivališta tokom 1999. omogući glasanje na severu KiM, a da se istovremeno od skoro 300.000 Srba koji bi mogli da ispune taj kriterijum, na spiskovima našlo tek 13.000. O svom neslaganju sa takvim dvostrukim aršinima izvestili smo sve uključene faktore, uključujući i baronicu Ešton. Želimo da u narednom periodu stvorimo povoljnije i regularnije uslove za predstojeće parlamentarne izbore, što ne znači da je trebalo potpuno da odustanemo od borbe da kroz lokalne izbore učinimo sve da ZSO zaživi u punom kapacitetu predviđenom sporazumima.

Čemu strah da bi u severnom delu Kosovske Mitrovice gradonačelnik mogao da bude kosovski Albanac, pogotovo što će mnogi Srbi južno od Ibra imati Albance na čelu opštine, a albanski odbornici biće i u zajednici srpskih opština (ZSO)?

– Karakter međunacionalnih odnosa na KiM je takav da dominacija bivših boraca OVK u lokalnom parlamentu u opštini u kojoj Srbi čine ubedljivu većinu nikako ne može da bude dobra vest za srpske interese. U drugim delovima KiM na koži naših sunarodnika videli smo kakve implikacije ima to što vlast drže sledbenici ideologije OVK. Takođe, prisutna je opravdana bojazan da građani budu lišeni mogućnosti da na regularan način i u demokratskoj atmosferi odluče o svojoj budućnosti. To konkretno znači da je neophodno da ambijent na dan izbora omogući mirno i dostojanstveno ostvarivanje biračkog prava za sve koji žele da ga iskoriste, što nije bilo, niti može da bude slučaj ako su mirni, pristojni, porodični ljudi taoci nasilničkih, huliganskih grupa, koji sebi tepaju „bojkotaši“, a na putu ka biralištima svoje komšije snimaju, zapisuju njihova imena, vređaju ih, prete njima lično i njihovoj deci, gađaju ih kamenicama ili fizički nasrću na njih.

Da li vlast, kako tvrdi DS, „eksploatiše“ pojam ZSO, za koji niko ne zna šta znači?

– Institucije ne „eksploatišu“ ZSO, već kroz zajednicu pokušavaju da osiguraju opstanak srpskog življa na KiM, koje za nas ostaje neotuđivi deo Srbije. ZSO predstavlja institucionalni okvir u kome će Srbi u našoj južnoj pokrajini ostvariti najdirektniji oblik upravljanja procesima od suštinskog značaja za svakodnevni život, potpuno legitimno, priznato i adekvatno podržano i potpomognuto od strane Beograda, Prištine i međunarodne zajednice, što do sada nije bio slučaj. Komunikaciju i koordinaciju sa Beogradom i Prištinom ostvarivaće na način precizno utvrđen njenim statutom u svim aspektima, uključujući finansiranje i praktično funkcionisanje organa. Zajednica će imati brojne strateške nadležnosti: predviđeno je da dobije odgovarajuće predstavnike u pravosudnim organima, slobodu u upravljanju i planiranju infrastrukturnim, obrazovnim, zdravstvenim i drugim pitanjima na svojoj teritoriji, imaće svog predstavnika pred prištinskim institucijama u Konsultativnoj zajednici opština, a moći će da slobodno komuniciraju sa Beogradom kao i do sada.

Zbog čega statut ZSO nije objavljen pre izbora, da građani znaju za šta glasaju?

– Predviđeno je da se prvo završi izborni proces, pa da Rukovodeći tim, nakon konsultacija sa izabranim legitimnim predstavnicima lokalnih zajednica sa većinskim srpskim stanovništvom sačini nacrt statuta ZSO i dostavi ga međunarodnim posrednicima, čime će se novouspostavljena opštinska veća najdirektnije i na najdemokratskiji mogući način uključiti u pripremu okvira za svoje buduće sabiranje pod plaštom ZSO.

Kako komentarišete to što je prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić samo dva dana pošto je u Gračanici izjavio da „neće i ne može da ratuje za KiM“, 3. novembra ponudio da Beograd zavede red u severnoj Mitrovici?

– Prvi potpredsednik Vlade nije ponudio predstavnicima međunarodne zajednice ulazak državnih organa Srbije u bilo kakav rat 3. novembra, već je poslao jasan signal da naša zemlja ima odgovarajuća saznanja o izazivačima nereda i raspolaže operativnim kapacitetima da se s njima adekvatno, brzo i efikasno obračuna na teritoriji severnog Kosova, ako za to saglasnost daju nadležni svetski politički faktori u skladu sa odredbama Rezolucije 1244 SB UN. Time je, uz brojne ostale aktivnosti, još jednom potvrđena principijelna konstruktivnost naših državnih institucija u tekućem procesu i spremnost na konkretno doprinošenje rešavanju problema. Institucije Srbije će u periodu do završetka čitavog biračkog procesa na KiM 1. decembra biti maksimalno angažovane u preduzimanju svih neophodnih mera iz domena svojih nadležnosti kako bi doprineli stvaranju preduslova za potpunu regularnost glasanja.

Ko je uticajniji?

Ako premijer Dačić kaže da „Srbi na severu KiM ne slušaju nikog – Beograd, Prištinu, međunarodnu zajednicu, što nije prvi put, a da slušaju DSS, Dveri i Obraz“, a Vi tvrdite da je poslanik DSS Marko Jakšić jači od reči državnog vrha, patrijarha Irineja i vladike Teodosija, da li znači da ova vlast treba da se povuče, jer u narodu ima uticajnijih od nje?

– Nijedan pojedinac ne može i ne sme da bude jači od države i Ustavom i zakonima garantovanih ljudskih i građanskih prava, pa ni Marko Jakšić, ni druge ličnosti i grupe koje su stvorile klimu napetosti i straha i tako direktno izazvali neregularnosti i učestvovali u incidentima 3. novembra. Poruka Srbima na severu je da će Beograd učiniti sve što je neophodno da se oni ne osećaju uplašeno uoči ponovljenih izbora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari