Karamarko ponovo zadobio Crkvu?

Doduše, Rodinis je to učinio na hitan izričit pismeni upit generalnog sekretara HDZ Domagoja Ivana Miloševića: da li su stavovi Miklenića službeni stavovi Katoličke crkve? Na to je pitanje Rodinis odgovorio da „izneseni stavovi nisu službeni stavovi Katoličke crkve u Hrvatskoj, već mišljenje pojedinca, osobni i potpisani stav gosp. Ivana Miklenića, glavnog urednika 'Glasa koncila'. On jedini za te napise odgovara“. Da stvar naizgled bude potpuno jasna Rodinis je zaključio: “ Ujedno ovime napominjemo da gosp. Ivan Miklenić za iznošenje takvih stavova nije ovlašten ni od jedne mjerodavne vlasti Katoličke crkve u Hrvatskoj“.

Miklenić je da podsetimo otvoreno optužio Tomislava Karamarka da stavlja svoje lične interese ispred interesa Hrvatske, HDZ da opšte interese (više) ne prepoznaje, te da su i Karamarko i HDZ naneli štetu Hrvatskoj, i direktno je u tom smislu prepoznavanja i poštovanja nacionalnih interesa pohvalio Most nezavisnih lista Bože Petrova.

Naredni dani i sudbina Ivana Miklenića pokazaće da li je on stvarno igrao na svoju ruku, ili se radi o komplikovanijoj igri uloga Katoličke crkve o čijem uticaju na javnost i birače dovoljno govori žurba sa kojom je HDZ zatražio objašnjenje.

Na najvišim funkcijama u hrvatskoj državi ovog trenutka se nalazi više prakticirajućih katoličkih vernika nego ikada od sticanja samostalnosti. Na taj način Katolička crkva svoj uticaj na vlast vrši i bez potrebe da na njega javno podseća. I hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović i hrvatski premijer Tihomir Orešković su gorljivi vernici, a za takvog je dosad važio i šef najveće stranke vladajuće hrvatske koalicije Tomislav Karamarko. On je, međutim, i u tom pogledu dobio ozbiljnu konkurenciju u bivšem semeništarcu Boži Petrovu, koji ga je nadigrao u zaklinjanju i poštovanju tradicionalnih porodičnih i domoljubnih vrednosti. Miklenić se odlučio za pravovernost Petrova, a oficijelna Katolička crkva za bolje izglede, na desno sasvim pomerenog, HDZ-a da daleko od vlasti drži levicu.

Sem Katoličke crkve, HDZ i Tomislav Karamarko imaju još jednu nevolju. Izgleda da su im za ostanak na vlasti preslagavanjem saborske većine neophodno potrebni glasovi pet poslanika – predstavnika nacionalnih manjina, među kojima su i dva poslanika Samostalne demokratske srpske stranke. Za samo pola godine na vlasti oni su, međutim, počistili sav napredak koji je u odnosima sa manjinama postigao Ivo Sanader, a očuvala ga Jadranka Kosor. I već u portfelju imaju nekoliko skandaloznih, sa ustaštvom koketirajućih ispada, koji su privukli pažnju svetske javnosti mada ne i institucija Evropske unije. Takvom odnosu između aktuelne hrvatske vlasti i manjina nije malo doprineo Pero Ćorić, generalni sekretar Hrvatske stranke prava Ante Starčević. On je i ovom prilikom ponovio da za njega vlada u kojoj bi bili predstavnici SDSS neprihvatljiva i da se to neće promeniti.