Istarski funkcioner Socijaldemokratske partije Hrvatske Zlatko Komadina i zvanično je objavio da će 12. marta biti izazivač sadašnjem (tehničkom) premijeru Hrvatske Zoranu Milanoviću u borbi za vodeće mesto u stranci. Komadina, koji je u tri mandata biran za župana Primorsko-goranske Županije i godinama slovi za Milanovićevu unutarpartijsku opoziciju, kratko je novinarima izložio obrise programa kojim će se suprotstaviti Milanoviću:

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

u stranku će biti vraćeni izbačeni članovi, bivši ministar finansija Slavko Linić i bivša članica Glavnog odbora Aleksandra Kolarić, autoritarni makijavelistički metod vladanja strankom biće zamenjen demokratskim, a SDP će sa Komadinom na čelu biti leva stranka koja se zalaže za više saradnje radnika i poslodavaca, a ne liberalna ili neoliberalna stranka.

Od viđenijih članova SDP Hrvatske Komadinu su već javno podržali splitski gradonačelnik Ivo Baltasar, neuspeli kandidat SDP-a za gradonačelnika Zagreba i bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić, a ni podrška ovoj četvorci šefa zagrebačkih socijaldemokrata Davora Bernardića ne dovodi se u pitanje. Komadina ne bi trebalo da sumnja ni u podršku gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela. Ali to što su na njegovoj strani ključne socijaldemokrate u najvećim hrvatskim gradovima ne znači da će za Komadinu biti i partijske organizacije Zagreba, Splita i Rijeke.

Postojanje opozicije naročito kadrovskoj, ali i svađalačkoj politici Zorana Milanovića u SDP-u nije nova stvar. Dosad su njegovi izazivači završavali kao šefovi novih stranaka zahvaljujući kojima se leva politička opcija u Hrvatskoj prosto rascvetala: svoju političku stranku osnovali su Milan Bandić, pošto je iz SDPa izbačen zbog neposlušne kandidature za predsednika države, pa zatim i bivša ministarka ekologije Mirela Holi, a za Milanovićeve politike delo smatra se i politička stranka koju je osnovao bivši hrvatski predsednik Ivo Josipović. Milanović jeste stranačke organe skrojio tako da u njima dominiraju njegove verne pristalice, ali njegovi dosad deklarisani protivnici nemaju niti javnu niti stranačku harizmu koja je ipak neophodna za uklanjanje dugogodišnjeg stranačkog šefa. Primer Milanovićeve kadrovske politike je i Zagreb: tu je Milanović svojevremeno dao prednost neharizmatičnom Rajku Ostojiću pred mladim šefom zagrebačkih socijaldemokrata Bernardićem – izgubio je i Zagreb i unutarstranačku podršku ove dvojice.

Pošto su izgledi za smenjivanje tanki, zahtevu gradonačelnika Splita Ive Baltasara da Milanović sam podnese ostavku, sada se pridružio još poneki unutarstranački, ali ne baš uticajan glas. Baltasar, koji je optužen za koketiranje s HDZ-om i neoustaštvom, više je nego oštro reagovao na izjavu Milanovića da se Most nezavisnih lista odlučio za koaliciju sa kriminalnom i proustaškom organizacijom, pri čemu je Milanović mislio na HDZ. Baltasarovi istomišljenici, kao što je relativno nepoznati Gvozden Flego ili bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić, smatraju da je SDP s Milanovićem na čelu izgubio sve tri ključne funkcije u državi – funkciju predsednika države i sabora i funkciju premijera – da je gubitnik na čak pet izbora i da iz toga čovek koji je postavio visoke moralne standarde za aktivno vođenje politike sebi i drugima ne može izvući drugi zaključak do ostavke. Milanović je, međutim, saopštio da je još mlad i već iskusan i da baš takav šef treba SDP-u s obzirom da Hrvatsku preuzima HDZ. „HDZ-u bi odgovaralo da je na čelu SDP-a netko tko šuti. Ja sam njihov opasan politički neprijatelj. Doći ćemo vrlo brzo do toga da SDP ima minimalan broj partnera, a da HDZ okuplja neoustaše i podzemlje“, nastavio je Milanović sa svojim verbalnim ratom i najavio bespoštedan politički rat sa HDZ-om.

Pitanje je, međutim, da li je Milanović zaista izgubio na nedavnim parlamentarnim izborima. Čak se i samo to pitanje može u punom značenju postaviti tek kad HDZ i Most formiraju vladu. Ali i pre toga, koalicija Hrvatska raste na čelu s Milanovićem okončala je izbornu utakmicu rezultatom koji se samo koji mesec ranije nije mogao ni zamisliti. Zlatko Komadina, Rajko Ostojić, Davor Bernardić i Josip Leko glasali su na stranačkim organima protiv trojne koalicije sa HDZ-om i Mostom, i zbilja Milanovićeva odluka da takvoj koaliciji kaže da protivreči njegovim više nego oštrim ocenama o glavnom protivniku, ali njegov manevar sa pristajanjem na sve nije umanjio (domoljubni) ugled SDP-a u biračkom telu. Ovih dana objavljeni crobarometar pokazuje upravo suprotno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari