Grčka vlada je odbacila zahtev austrijske ministarke unutrašnjih poslova Johane Mikl-Lajtner da naredne nedelje poseti Atinu usled naraslih napetosti između dve zemlje zbog „siledžijskog“ pristupa Beča izbegličkoj krizi u Evropi, rekli su diplomatski izvori grčkom dnevniku Katimerini.

Ministarstvo spoljnih poslova Grčke saopštilo je da pre posete Austrija mora da odustane od jednostranih mera koje je dogovorila sa balkanskim zemljama u sredu na sastanku u Beču, na koji grčki predstavnici nisu bili pozvani. Odbijanjem da na sastanak pozove grčke ministre Beč je načinio „neprijateljski akt“ prema Grčkoj, zbog čega je Atina opozvala svog ambasadora u Austriji. Na sastanku u Beču dogovorene su restriktivne mere na granicama.

Atina je takođe zapretila blokiranjem procesa odlučivanja u EU dok se ne dogovori zajednička politika o izbegličkoj krizi.

Grčka vlada je juče od svojih kompanija koje upravljaju putničkim trajektima zatražila da smanje prebacivanje migranata i izbeglica sa ostrva na kopneni deo zemlje i saopštila da će njeni sopstveni brodovi ostati nekoliko dana tamo gde su se zatekli. Ministarstvo pomorstva objašnjava da je cilj privremene mere zadržavanje protoka ljudi. U Grčkoj je „nasukano“ najmanje 20.000 ljudi posle zatvaranja granica na balkanskoj ruti prema centralnoj i severnoj Evropi, izveštavaju agencije. „Zbog zatvaranja granica smo pokrenuli neke mere, uključujući otvaranje većeg broja prostora za smeštaj i relativno usporavanje transporta migranata sa ostrva u luku Pirej“, rekao je ministar Todoris Dricas.

Mere će, rekao je Dricas, potrajati „dva ili tri dana“.

U međuvremenu, Makedonija prihvata samo izbeglice iz Iraka iz Sirije, dok ostale, poput Avganistanaca, vraća nazad. U grčkom selu Idomeni, na granici sa Makedonijom, juče rano ujutro bilo je oko 2.500 ljudi.

Komentator Katimerinija u prilogu pod naslovom „Sirijski egzodus“ piše kako UN, EU, pojedine zemlje, nevladine organizacije i građani u izbegličkoj krizi čine koliko mogu, a Turska je otvorila svoje granice i primila više Sirijaca od bilo koje zemlje. „Ali postoji i mračnija strana: rano učešće Turske u urušavanju Sirije i činjenica da ne čini sve što je mogla da spreči opasan prelazak izbeglica u Grčku. Dopuštajući ovo, Turska smanjuje broj izbeglica na svojoj teritoriji i određuje razvoj događaja u Evropi“, navodi se u komentaru.

„EU se sa izbegličkom krizom suočila uz svoj uobičajeni nedostatak celishodnosti. Pošto se pretvarala da problem ne postoji, preduzela je polovične mere koje su svaku pojedinačnu zemlju prisilile da se sa talasom izbeglica i migranata bori kako je mogla (ili želela). U Grčkoj smo videli uobičajeni brak nepodesnosti države i požrtvovanih volontera. Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija zgrabila je priliku da sebe predstavi kao čuvara kapija Evrope na štetu Grčke“, zaključuje komentator Katimerinija.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari