Osmi sportski grad u državi 1Košarkašice Novog Pazara

U toku je poslednja faza elitnih šampionata Srbije u svim ekipnim sportovima u kojima će novopazarski fudbalski klubovi, seniorski, omladinski i kadetski i bukvalno za svoj status strepeti do poslednjeg kola. Odbojkaši su nadmašili prošlu – najuspešniju sezonu u istoriji kluba osvajanjem trećeg mesta, a stigli su i do završnice Kupa Srbije. Klub malog fudbala će u plej – of verovatno krenuti sa petog mesta, a poput odbojkaša obezbeđeno im je mesto na fajnal – foru najmasovnijeg takmičenja.

p { margin-bottom: 0.25cm; line-height: 120%; }

Vodili se ovim ili onim kriterijumima, uzimali u obzir brojnost klubova, rezultate ili jedno i drugo, Novi Pazar ćemo uvek naći na listi 10 najsportskijih gradova Srbije. Ovom prilikom se nećemo baviti individualnim sportovima u kojima Pazar ima nekoliko asova najviše klase, pomenućemo samo atletičarku Amelu Terzić učesnicu predstojećih Olimpijskih igara u Riju i to sa ispunjenim normama u dve discipline (800 i 1500). Stoji da se da polemisati o ligama i njihovom kvalitetu i ostalim kvalitetima. Neka to ostane po strani i bacimo pogled na kvantitet i klupske rezultate u elitnim ligama Srbije i na razloge zbog kojih Novi Pazar u ovoj godini najverovatnije neće povećati broj klubova u elitnim ligama Srbije.

U jednom trenutku činilo se da bi Pazar u premijernim ligama od naredne sezone mogao imati i šest klubova. Ispostaviće se da se to nije dogodilo zato što su košarkašice ipak kasno krenule u „napad na elitu“. Angažovano je pet igračica za koje se smatralo da tim mogu dovesti do Prve lige. Nažalost, osim Nikoline Nikolić ostale košarkašice nisu imale kvalitet potreban da se Pazar na tabeli nađe ispred Šapca. Doduše, plej – of još traje, mada izgledi da se nadoknade tri uzastopna poraza izlaze i iz teorijskih okvira. Pored toga što cilj broj jedan najverovatnije neće biti ostvaren to nikako ne znači da je sezona neuspešna. Naprotiv, ženski sport se na velika vrata vratio u grad i što je najvažnije promovisane su „klinke“ koje imaju veliku budućnost, pre svih 15-godišnjakinje Naida Smailbegović i Minela Mehović.

Ostali klubovi su još daleko od elitne scena i čeka ih nešto duži put do nje. Već u ovoj sezoni neki od njih ,,napali“ su prva mesta u svojim ligama. Valjda je najzad svima postalo jasno da sa domaćim snagama ne samo da se ne može opstati u elitnim ligama, nego se i iz mnogo nižih ne dolazi tako lako do viših. Najbolji primer za ovakvu tvrdnju je muški košarkaški klub član Prve regionalne srpske lige iz koje se ide u Drugu ligu. S tim što se on suočio sa još jednim problemom. Pao je na konceptu – „lako ćemo“, angažujemo dva, tri igrača koja na terenu prave razliku i eto nas u višoj ligi. Da je ovakav plan razrađen pet, šest meseci pre početka prvenstva, a ne tri nedelje, verovatno bi i upalilo, ovako to se nije dogodilo i trežnjenje je bilo katastrofalno. Kasno određen cilj, još kasnije složen tim doveli su do toga da se već posle prvog neuspeha istakne bela zastava. Ekipa se, iako nije morala, raspala i u drugom delu šampionata umesto kandidata za prvo mesto postala u nekim utakmicama topovska hrana rivalima ( izgubljene su utakmice u Kragujevcu i Arilju sa 63, odnosno 45 poena razlike). Verovatno im se ovakav sunovrat ne bi dogodio da su u vodećoj garnituri kluba imali više bivših košarkaša i košarkaških radnika. Da su samo privirili u odbojkaško, rukometno ili dvorište košarkašica shvatili bi da se prvi uvek ne može biti, ali i da je sportski izgurati zamišljeno sa istim timom do kraja, pa šta bude.

Samo jedan opuštenije odigran meč koštao je rukometaše ravnopravnije trke za mesto broj 1 u Prvoj ligi – Zapad. Kao domaćini imali su u jesenjem delu prvenstva za rivala prosečnu ekipu Lokomotive iz Lapova, u jednom momentu i sedam golova prednosti i pored svega dozvolili gostima da iz Pazara odnesu bod, što je direktnom takmacu Priboju dalo vetar u leđa i praktično mu otvorili vrata Super B lige. Da bi se domogli višeg ranga potrebno im je nemoguće. Izvodljivo je da se iz svih utakmica do kraja lige izađe kao pobednik, pa i nad Pribojem u 22. kolu u Pendiku, ali veliko je pitanje koliko je realno da Priboj još negde osim u Pazaru upiše nulu.

Budućnost ligaških sportova malih zemalja sve više će se kretati u pravcu međudržavnih projekata. Iz tog razloga u godinama koje slede klubovi će juriti što bolje startne pozicije u matičnim šampionatima iz kojih je jedino moguć prolaz u ujedinjene, međudržavne, regionalne ili kako će se već zvati te lige. To nije domen koji je prioritetan po sportski Novi Pazar, mnogo je važniji način kako će se ubuduće finansirati klubovi. Po novom Zakonu o sportu nijedan klub iz ukupnog gradskog budžeta predviđenog za sport ne može dobiti više od 20 odsto sredstava. Ukoliko se pronađe model da Grad ne ostane jedini punjač klupskih kasa onda ima mnogo nade i za pazarske elitne ligaše i za one koji to u budućnosti žele da budu, u suprotnom opravdana je bojazan da i ovo što je za kratko vreme stvoreno za još kraće može i da se izgubi.

Srbija ima 26 mesta sa statusom grada. U fudbalu muškom i ženskom, omladinskom i kadetskom, futsalu, košarci (muškarci i žene), odbojci (muškarci i žene), rukometu (muškarci i žene) i vaterpolu (muškarci i žene) u elitnim ili regionalnim ligama samo četiri grada nemaju klub – Sombor, Pirot, Zaječar i Loznica. Uzimajući u obzir ove lige Novi Pazar se kotira vrlo visoko, kao osmi grad u zemlji. Od opština, izuzmemo li Zemun kao beogradsku opštinu, samo se Inđija može pohvaliti po uspešnosti klubova u najjačim ligama. Šampioni države i dalje nam dolaze uglavnom iz Beograda ili Novog Sada, ove sezone njihov dominacija donekle će biti poremećena u ženskom fudbalu, ženskom rukometu, futsalu i eventualno u ženskoj odbojci. Želimo li još verniju sliku sportske veličine gradova Srbije baziraćemo se samo na četiri u nas najpopularnija sporta i u muškoj i u ženskoj konkurenciji (fudbal, košarka, odbojka i rukomet). Na takvoj tabeli i pored slabo razvijenog ženskog sporta Novi Pazar zauzima visoko 9. mesto. Ispred je ostalih gradova, koji kao i Pazar imaju dva superligaša zato što nijedan drugi grad nema tako visoko rangiran klub u nekoj od najjačih liga kao što je to Odbojkaški klub Novi Pazar. Kada bi gradove rangirali samo na osnovu brojnosti i rezultata muških klubova Novi Pazar bi na toj tabeli zauzeo sjajno 6. mesto. Zanimljivo je da ostale sandžačke opštine nemaju klub u elitnoj ligi.

Zastupljenost gradova

Tabela pokazuje zastupljenost gradova po broju klubova u najkvalitetnijim ligama Srbije ili ligama regiona u fudbalu (muškarci, žene, omladinci i kadeti), košarci (muškarci i žene), odbojci (muškarci i žene), rukometu (muškarci i žene), vaterpolu (muškarci i žene) i futsalu. U slučajevima gde nekoliko gradova ima identičan broj klubova redosled je određen po osnovu postignutih rezultata.

1. Beograd 50 klubova

2. Novi Sad 14

3. Niš 14

4. Kragujevac 10

5. Subotica 8

6. Šabac 5

7. Jagodina 5

8. NOVI PAZAR 5

9. Kruševac 4

10. Kraljevo 3

Četiri najpopularnija sporta

Tabela na kojoj je raspored gradova određen samo na osnovu brojnosti i rezultata klubova u četiri najpopularnija sporta kod nas i to u obe kategorije – muškoj i ženskoj, u fudbalu ( bez omladinske i kadetske konkurencije), košarci, odbojci i rukometu.

1. Beogrqad 34

2. Novi Sad 11

3. Niš 8

4. Subotica 7

5. Kragujevac 7

6. Šabac 4

7. Kraljevo 3

8. Jagodina 3

9. NOVI PAZAR 2

10. Čačak 2

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari