Presudan uticaj lokalnih političkih moćnika 1Foto: Aleksandar Veljković

Školske uprave i inspekcija su „rak rana“ našeg obrazovnog sistema, što je ministar prosvete Mladen Šarčević dobro uočio.

Kao čovek iz prakse ministar zna slabe strane tih službi, a da li će uspeti da se izbori sa političkim pritiscima u nameri da ih reformiše, to samo on zna, kaže za Danas Miodrag Skrobonja, dugogodišnji sindikalni aktivista, povodom najave ministra prosvete da će školske uprave i inspekcija biti ojačane kadrovski i tehnički.

U Srbiji postoji 18 školskih uprava čiji načelnici se godinama unazad postavljaju po političkoj liniji. Zahvaljujući sprezi sa lokalnim političkim vlastima često imaju presudnu ulogu u zapošljavanju i zbrinjavanju tehnoloških viškova, a sindikati tvrde da se pojedini načelnici ponašaju kao „direktori svih škola“ na teritoriji koja je pod njihovom upravom.

Radovan Kuvekavlović, iz Sindikata obrazovanja Čačka, potvrđuje spregu obrazovanja sa politikom i ukazuje da su se u mnogim školskim upravama i inspekciji ljudi zapošljavali na „čudan“ način i da inspekcija često ne radi svoj posao kao treba. On, međutim, tvrdi da Školska uprava Čačak nije reprezentativan primer, jer je jedna od retkih u Srbiji u kojoj stvari dobro funkcionišu.

Bivši ministar Srđan Verbić pokušao je da se izbori sa partijskim kadriranjem po školskim upravama, pa je nakon promenjene sistematizacije početkom 2015. raspisan interni konkurs za rukovodioce školskih uprava (zbog zabrane zapošljavanja), kako bi najbolji dobili priliku da ih vode. U sedam školskih uprava došlo je do promene, a samo jednog načelnika je smenio Verbić i to zato što je prebacivao đake iz škole u školu, uprkos uputstvu Ministarstva da se to ne radi. Nezvanično je pominjano da je zbog ovog poteza Verbić kasnije trpeo opstrukcije, ali bivša prosvetna vlast nikada te priče nije javno potvrdila, niti demantovala

. I tada je bilo jasno da je teza o postavljanju najkvalitetnijih ljudi za rukovodioce školskih uprava „pipava“, ne samo zbog nedostatka kriterijuma po kojima bi se to utvrdilo već i zbog činjenice da ministar nema informaciju ko je na lokalu najbolji i da neće moći da izbegne preporuke i uticaj lokalnih političkih moćnika.

Miodrag Skrobonja ukazuje na spregu političara, ne samo sa školskim upravama, već i prosvetnom inspekcijom, koja postupa po principima nezameranja i nenapadanja. On navodi da je Unija sindikata prosvetnih radnika više puta predlagala da se gradska i opštinska prosvetna inspekcija „podignu“ na republički nivo, što će, kako je nedavno najavljeno, biti urađeno kroz novi zakon o inspekcijskom nadzoru u oblasti obrazovanja. Skrobonja ističe svojevrsni nonsens da republička prosvetna inspekcija nekada ne može da sprovede svoje odluke, jer je od nje jača lokalna samouprava i direktor škole koga je ustoličila vladajuća stranka.

"Crne rupe"

I sam ministar prosvete ukazao je na „crne rupe“ u radu inspekcije, na nedavnom sastanku sa pokrajinski i republičkim prosvetnim inspektorima. Tada se čuo gotovo neverovatan podatak da je 32 odsto mesta u opštinskim i gradskim prosvetnim inspekcijama nepopunjeno, a novac iz budžeta se umesto na to, trošio u druge svrhe. Rečeno je i da postoje problemi u funkcionisanju lokalne inspekcije, pre svega zbog čestih promena inspektora iz političkih razloga, pa ne postoji kontinuitet u njihovom postupanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari