Do 50 hektara zemlje za mlade koji žele da je obrađuju 1

Sela u Srbiji nestaju, gotovo trećina od nešto više od 4.700 njih je u toj fazi, a prema zvaničnim statističkim podacima u više od 1.000 živi manje od 100 stanovnika.

Mlađih od 20 godina nema u više od 200 sela u našoj zemlji. Zato bi ideja ministra zaduženog za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća Milana Krkobabića, da se mladim parovima pomogne da ostanu na selu i zarade za normalan život, mogla da oživi ruralna područja. On je najavio veliku akciju u kojoj bi mladi ljudi dobili od 25 do 50 hektara državnog zemljišta na 40 godina pod jednim uslovom – da ono mora da se obrađuje.

– Sela ostaju pusta, oko 150.000 kuća je prazno, a 260.000 mladih muškaraca i 100.000 devojaka do 40 godina su sami. To je slika i prilika Srbije i zahteva novi pristup, novu razvojnu regionalnu politiku – rekao je Milan Krkobabić, istakavši da je ideja da se mladima podeli 200.000 hektara zemlje koja je u državnom vlasništvu.

Takvog, državnog zemljišta, kako kaže, ima nekih 800.000 hektara, od čega je pola u utrinama, pašnjacima, livadama, u postupku restitucije.

Srbija prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ima 631.000 gazdinstava, od toga više od polovine se bavi stočarstvom. Od pet miliona hektara poljoprivredne površine, obradivo je 4,2 miliona hektara ili 0,47 hektara po stanovniku. U okviru poljoprivrednih gazdinstava, prema popisu poljoprivrede iz 2012, koristi se tek 3,3 miliona hektara zemljišta.

Ideja je, kako je rekao Krkobabić, da se državna zemlja da mladim bračnim parovima i da oni koji žive na selu, ostanu, ali i da neki iz grada koji su voljni da pokušaju nešto novo, dođu na selo i „budu svoj na svome“, da im se omogući dodatni izbor.

U razvijenijim evropskim zemljama već decenijama brinu o ruralnom razvoju, vodi se politika zadržavanja ljudi na selu, uz koju ide neka vrsta subvencija. U Rumuniji, na primer, uz zemlju, mladim bračnim parovima daje se i 70.000 evra ako se odluče da žive na selu. Pomoć onima koji ostaju na selu država daje i u Sloveniji i Hrvatskoj.

– Slovenci daju 45.000 evra čoveku koji ostane na zemlji i reši da se bavi zemljom. Ne moramo mi toliko da damo, ali možemo onoliko koliko dajemo kao subvenciju za otvaranje nekih radnih mesta. I to je radno mesto u poljoprivredi – istakao je Krkobabić.

Ključni zadatak države je, smatra ministar, zadržati mlade na selu i vratiti one koji su otišli u potrazi za poslom. Nova agrarna politika i novi koncept regionalnog razvoja su, ističe on, dugoročna misija koja ima za cilj otklanjanje ključne pretnje po nacionalnu bezbednost, a to je depopulacija ruralnih područja.

Ideju o ustupanju i do 50 hektara državne zemlje bez naknade mladima koji bi je obrađivali naišla je i na podršku Odbora za selo SANU. Član ovog odbora Branislav Gulan ranije je za naš list rekao kako je ovo dobra ideja i nešto što je potrebno, jer podaci govore da u gotovo 500 sela nema asfaltnog puta, a u 400 sela u Srbiji nema prodavnice. Osim toga, u 2015. godini 173 škole imale su samo po jednog đaka.

– Od 1950. do 2000. na prostorima SFRJ iz sela u gradove je prešlo oko osam miliona ljudi. U svetu je za takav proces trebalo najmanje 120 godina – rekao je Gulan i dodao kako sada „u selima nema ko da radi, a u gradovima nema šta da se radi“.

Ova akcija samo je deo projekta u kom je, kako je to ranije najavio Milan Krkobabić i plan da se u 500 sela u Srbiji napravi ili obnovi 500 zadruga. Prošle godine uspešno je završena i akcija tokom koje je 52 mesta u našoj zemlji dobilo poštu, a zahvaljujući akciji „Država Srbija u selima Srbije“ neka udaljena i od grada odsečena sela dobila su priliku da osim poštanskih usluga, u svom mestu završe papirologiju jer im je obezbeđen opštinski službenik, ali i da uzmu lek i pregledaju se, jer im je bila obezbeđena i ambulanta.

Potpuno prazno 50.000 kuća

Prema Poljoprivrednom popisu iz 2012. u Srbiji je danas 50 praznih seoskih naselja, potpuno praznih kuća je 50.000, a u još 150.000 trenutno niko ne živi. U 500 sela nema asfaltnog puta, u 400 sela u Srbiji nema prodavnice, u 230 nema osnovne škole, u 2.760 nema vrtića. U dve trećine nema ambulante. Dom kulture i biblioteku nema 73 odsto sela.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari