Penzioneri tuže državu za 430 miliona evra 1Sa protesta penzionera u Beogradu Foto: Fonet/Dragan Antonić

Smanjenje penzija iz 2014. godine, koje je uz smanjenje plata u javnom sektoru najvažniji segment fiskalne konsolidacije, moglo bi se pretvoriti u teret o vratu državne kase ukoliko tužbe stignu do Evropskog suda pravde u Strazburu.

Na ovo je pre nekoliko dana upozorio i predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović predstavljajući analizu predloženog budžeta za 2018. godinu skupštinskom Odboru za finansije. U analizi se napominje da je sve penzije trebalo vratiti na nivo pre smanjenja zato što su prestali da postoje uslovi zbog kojih je bila potrebna štednja.

„Penzije su stečeno pravo i vezane su za visinu uplate doprinosa, a mogle bi biti i pravno osporene pa bi tako mogao nastati dodatni trošak. Nije više opravdano produžavati privremene mere o smanjenju penzija“, rekao je tada Petrović.

Iako je Fiskalni savet bio za smanjenje penzija i plata 2014. godine kako bi se zaustavio rast javnog duga, sada su procenili da bi dalje pridržavanje zakona o privremenom načinu isplate penzija moglo biti protumačeno kao nezakonito s obzirom da je budžetski deficit obuzdan, a javni dug krenuo da se smanjuje.

Prema nekim računicama, radi se o više od 430 miliona evra koliko je za ove tri godine uzeto od penzionera.

Ipak, penzioneri smatraju da je i samo donošenje zakona, odnosno smanjenje penzija 2014. godine neustavno i da će dobiti pred sudom u Strazburu, kada i ako tamo uopšte i stignu. Naime Udruženje sindikata penzionera Srbije (USPS) je odmah nakon donošenja zakona 2014. godine podnelo inicijativu za ocenu ustavnosti pred Ustavnim sudom, ali on je odbio da razmatra ovu inicijativu navodeći kao obrazloženje objašnjenje tadašnjeg mandatara Vlade Aleksandra Vučića da je država pred bankrotom i proglasilo se nenadležnim da ocenjuje ekonomsko-politički efekat zakona.
Međutim, kako tvrdi Mihajlo Radović, predsednik USPS, to i nije bilo pitanje.

„Četvorica časnih, sada bivših, sudija Ustavnog suda su izdvojila mišljenje i mi smo na osnovu tih mišljenja i dodatnih podataka u februaru 2016. podneli drugu inicijativu kod Ustavnog suda, ali do sada nema nikakvog odgovora. Sada čekamo bilo kakvo rešenje Ustavnog suda. Ukoliko proglase zakon nezakonitim, tužićemo državu, odnosno Vladu koja je predložila i Skupštinu koja je usvojila ovaj zakon. Ako odluče da je zakon po Ustavu, idemo u Strazbur“, objašnjava Radović dodajući da njihovi advokati skupljaju podatke i tužbe od penzionera, njihovih članova širom Srbije, a naplatiće se od države kada dobiju spor.

Međutim, penzioneri su krenuli uporedo i drugim putem. Naime, u ovom udruženju planiraju da već početkom sledeće godine upute desetak pojedinačnih tužbi Komitetu za socijalna prava u Strazburu, a u ovome će ih podržati Evropska federacija penzionera i starijih lica (FERPA). Radović ističe da je ovaj komitet telo pri Savetu Evrope čiji je Srbija član i da su odluke ovog komiteta obavezujuće.

„Da bi se išlo u izvršenje njihove odluke potrebno je pokrenuti sudski proces pred našim sudom gde se prilaže odluka Komiteta, a onda se oni obaveste o tome i oni imaju način da se odluke sprovedu. To je neuporedivo kraći put nego Evropski sud pravde u Strazburu“, napominje Radović. Takođe, kako ističe Radović, u prvom nacrtu tog zakona stajalo je da mu je rok 31. decembar 2017. godine, ali da je posle usvojen bez tog ograničenja.

O koliko novca se radi pokazuju i računice Udruženja sindikata penzionera. Ljudima koji su imali penzije malo iznad 35.000 dinara do sada je uzeto po osnovu ovog zakona 107.000 dinara po čoveku. Onima sa penzijom od 71.000 dinara uzeto je ukupno 480.000 dinara, a penzionerima koji su na primer bili profesori Univerziteta uzeto je do sada ni manje ni više nego 830.000 dinara.

Radović ističe da će tražiti da im država vrati šta je uzela, ali i pošto je u obrazloženju stajalo da zbog krize mora da se uvede prinudna štednja, da će tražiti i kamatu na štednju.

„Sad kada je svima jasno da će država izgubiti spor i da će te pare morati da vrati prozivaju nas da smo opasnost za državu. A upozoravali smo ih i pre donošenja zakona da je neustavan“, kaže Radović.

Povećanjem penzija od pet odsto od 1. januara sledeće godine oko 86 odsto penzionera, odnosno svi koji su imali pre smanjenja penzije do 37.000 dinara će imati jednake ili čak veće penzije nego pre smanjenja, nedavno je poručio ministar finansija Dušan Vujović. Međutim, kako ističe Zoran Ivošević, nekadašnji sudija Vrhovnog suda, penzioneri imaju realne šanse da dobiju državu pred sudom u Strazburu za do sada umanjene penzije, samo ako do tamo uopšte i stignu, pošto država sve čini da ih u tome sputa.

„Kada bi Ustavni sud uradio svoj posao, onda bi oni mogli da se obrate Strazburu, ali se sve čini da do toga ne dođe. Evropska socijalna povelja koju smo ratifikovali kaže da se dostignuta prava ne mogu umanjivati, već samo postepeno uvećavati. Takođe, Ustav jemči imovinu, a penzije su stečena imovina na osnovu Zakona o penzijama. Prema našim zakonima imovina se može uzeti samo u eksproprijaciji i ako se plati naknada. Sve su to razlozi zbog kojih je naš Ustavni sud trebalo da reaguje, ali nisu ga džabe prozvali zaustavni sud jer čeka jako dugo i zauzdani sud pošto sudi kako politika nalaže“, kaže Ivošević.

Grčki i rumunski sudovi oborili smanjenje penzija

Srpski penzioneri izgleda da imaju dobre šanse da dobiju na evropskom, kad već ne mogu na domaćem sudu. Naime rumunski vrhovni sud je 2010. godine proglasio neustavnim meru Vlade da smanji penzije u okviru pomoći MMF-a i Evropske unije. Slično se desilo i u Grčkoj kada je 2015. godine grčki sud proglasio neustavnim smanjenje penzija iz 2012. godine. Ova odluka je procenjena da će koštati državu više od milijardu dolara.
Pošto je grčka država u sklopu programa štednje napravljenog sa EU i MMF-om više puta smanjivala primanja penzionera, opet je ista odluka u skladu sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima donesena i u maju 2017. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari