Šta je Ankara Bošnjacima?

Omer Karabeg

Da li Bošnjaci osećaju da im nedostaje zemlja matica, za koju bi se vezali i koja bi ih štitila na isti način kao što Srbija i Hrvatska štite bosanskohercegovačke Srbe i Hrvate?

Ešref Kenan Rašidagić

Činjenica je da u regionu postoji percepcija da su u boljoj situaciji oni bosanskohercegovački narodi koji imaju sponzora – političkog, ekonomskog ili moralnog. Činjenica je da se u onim dijelovima BiH, gdje je stanovništvo većinski srpsko i hrvatsko, vrlo često osjećate kao da se nalazite u susjednim državama – Srbiji ili Hrvatskoj, a ne u Bosni i Hercegovini. Međutim, bosanskohercegovački Srbi i Hrvati sebe su pozicionirali kao prirodnu ekstenziju susjednih država i susjednih naroda sa kojim dijele granicu. U slučaju Bošnjaka i Turske taj neophodni preduvjet ne postoji, budući da se Turska nalazi jako daleko od BiH. S druge strane, ako govorimo o posljednjih stotinjak godina, Turska se prema Bošnjacima baš i nije pozicionirala na način kako su se Srbija i Hrvatska pozicionirale prema svojim sunarodnjacima u BiH.

Anis Bajraktarević

Dok sam slušao sugovornika, sjetio sam se da od svih država bivše južnoslovenske zajednice najpostojanije granice ima BiH. Ona je i kroz povijest imala najpostojanije granice, ali je paradoksalno najviše dovođena u pitanje. Mnogo manje su dovođene u pitanje Slovenija, Hrvatska, Srbija, pa čak i Crna Gora i Makedonija. Drugo je mit o tome kako Turci štite Bošnjake. Kada promatramo odnos Turske prema državama bivše Jugoslavije, viđet ćemo da je njen odnos kudikamo bolji prema Srbiji i Hrvatskoj nego prema Bosni i Hercegovini… Ja bih poželio da BiH ima takve stvarne i simboličke odnose sa Turskom kakve Turska ima sa Srbijom, pa i sa Hrvatskom… Priča o turskom skrbljenju vlastitih potomaka je mit. Mi nismo etnički Turci, mi smo Slaveni i mi imamo puno više bliskosti sa Slovencima, Makedoncima, Hrvatima i Srbima nego sa skupinom naroda koja je okupirala Malu Aziju i koju su predstavljali Turci Seldžuci, a zatim Turci Osmanlije. Mi imamo bliskosti sa Turskom koliko i sa Danskom, ako gledamo etnički ili lingvistički.

Omer Karabeg

Da li su vera i osmansko nasleđe ono što najviše povezuje Bošnjake sa Turskom?

Ešref Kenan Rašidagić

U suštini, otomansko naslijeđe je jedini faktor koji na neki način povezuje današnju Tursku i narode bivše Jugoslavije koji su bili pod otomanskom vlašću. U tom pogledu Turska igra ulogu zemlje koja je zainteresirana za svoje vlastito naslijeđe i koja će zbog toga financirati rekonstrukciju spomenika iz otomanskog vremena koji se nalaze, ne samo u BiH, nego na cijelom prostoru gdje žive muslimani. A što se tiče vjere, vjera je – kao što to obično svugdje biva, a pogotovo na Balkanu – jako ispolitizirana. Zbog toga pokušaj da se vjera iskoristi kao neka vrsta kohezivnog faktora između Bošnjaka i Turaka, da se ta dva naroda čak izjednače, nije dobra ni za jednu stranu.

Anis Bajraktarević

Turska se nalazi u jako teškom okruženju, a zavidno je stabilna zemlja. To što su koncipirali prvo Erbakan, a kasnije Erdogan i Davutoglu, tzv. neootomanizam, i taj flert sa vjerom, imao je nacionalno romantičarsku konotaciju i svrhu. Turska jača i traži ideološki okvir kako bi to priopćila i sebi i svom susjedstvu. Tako ona nas tretira. Mi nismo u stanju da shvatimo zbog čega je Turska danas ovakva kakva jeste, a ona je najuspješnija muslimanska zemlja svih vremena, koja nikad svoj razvoj nije bazirala na izvozu primarnih sirovina. Mi moramo da shvatimo da se Turska obnovila i demografski i gospodarski. I ako želimo da je slijedimo i kopiramo – a ja bih jako volio da je kopiramo, prije svega njene odnose sa Srbijom i Hrvatskom – mi moramo da zaustavimo val našeg razognjištavanja i da počnemo demografsku obnovu našeg društva i reindustrijalizaciju. Mi već 25 godina vozimo naprijed gledajući u retrovizor. Zbog toga smo i došli u stanje kada nam je ugrožen biološki opstanak. Kad kažem mi, ne mislim samo na Bošnjake, mada jako puno mislim na njih, nego na sve narode od Triglava do Đevđelije.

Omer Karabeg

Kako gledate na činjenicu da se vodeća bošnjačka stranka SDA i njen lider Bakir Izetbegović sve više vezuju za turskog predsednika Erdogana?

Anis Bajraktarević

Sve te stvari su dozvoljene u diplomatskim odnosima. U diplomatskim odnosima uvijek imate prenaglašavanje, osmijehe, grljenje, srdačnost. To je taj novi pristup diplomatiji koji se odmakao od Brežnjevljevih vremena, kad se muški i vojnički ljubilo četiri puta i onda slikalo mramornih lica.

Omer Karabeg

Da li to znači da vi mislite da je približavanje Bakira Izetbegovića i njegove stranke Erdoganu samo na diplomatskom nivou?

Anis Bajraktarević

Pogledajte, Erdogan će imati vrlo slične slike i sa ostalim državnicima, samo što, naravno, naši čitaoci i gledaoci vide samo ono što im se kroz medije priopćava.

Omer Karabeg

Znači, vi ne mislite da se stranka SDA i Izetbegović približavaju Erdoganu, već to tako mediji predstavljaju.

Anis Bajraktarević

Takvih slika ima i sa Kolindom Grabar Kitarević, i sa cijelom plejadom srbijanskih političara. Ne možete to svesti na lični odnos. To bi bilo ne samo trivijalno nego i neistinito.

Ešref Kenan Rašidagić

Stoji ovo što je moj sagovornik rekao, međutim s druge strane u vrhu SDA postoji jedan broj ljudi koji na Tursku gledaju kao na brata ili majku. Kod nekih ljudi je taj osjećaj bratstva i bliskosti sa Turskom ideološki, kod nekih je nacionalno romantičarski, a postoji jedan broj ljudi, poput Bakira Izetbegovića, koji gaje vrlo bliske, lične, prijateljske veze sa ključnim ljudima u turskoj politici.

Omer Karabeg

Da li se žestoki obračun turskih vlasti sa pristalicama Erdoganovog protivnika Fetulaha Gulena može prebaciti u Bosnu i Hercegovinu?

Anis Bajraktarević

U Bosnu i Hercegovinu se sve može prebaciti.