Trend rasta beleži privreda, ali i siromaštvo 1

Globalna ekonomija u 2017. godini beleži pozitivne trendove.

Procenjuje se da je rast svetske privrede dostigao nivo od tri odsto (najveći od 2011), što je značajno poboljšanje u odnosu na 2,4 odsto zabeleženih u 2016. Rast je zebeležen u više od 50 odsto nacionalnih privreda u svetu ukazujući na rasprostranjeni oporavak, ocenila je Svetska banka. No, tokom 2017. bilo je i remetilačkih događaja i trendova. Registrovan je rekordan broj uragana, zemljotresa, monsunskih kiša i istorijskih poplava, te razarajućih požara. Prirodne katastrofe su uništavale imovinu i odnosile živote širom planete – od Južne Azije do Kariba. Podaci ukazuju na to da se danas dogodi čak četiri puta više prirodnih katastrofa nego što ih je bilo registrovano šezdesetih godina prošlog veka. U izveštaju Svetske banke navodi se da je od kritične važnosti investiranje u socijalno-ekonomsku otpornost ljudi radi razbijanja kruga siromaštva izazvanog katastrofama. Procenjeno je da je prošle godine za 83 miliona ljudi u 45 država, bila neophodna hitna pomoć u hrani, što je 70 odsto više nego 2015. U Jemenu je registrovana najveća grupa ljudi kojima preti rizik od gladi – čak 17 miliona stanovnika te države na jugu Arabijskog poluostrva nema dovoljno hrane, a više od tri miliona dece, trudnica i dojilja je akutno pothranjeno. Prema prognozama, potražnja za hranom nastaviće da raste po stopi od 20 odsto na globalnom nivou u narednih 15 godina.

Analitičari se slažu u konstataciji da dve trećine svetskog bogatsva, preciznije 65 odsto, predstavlja ljudski kapital i da nvestiranje u ljude dovodi do bržeg ekonomskog rasta. S druge strane, u državama sa niskim primanjima, samo 41 odsto bogatsva predstavlja ljudski kapital. Ubrzani tehnološki razvoj nameće kao imperativ investiranje u ljudske resurse, jer to je jedan od preduslova za povećanje konkurentnosti ekonomije. Ulaganje u obrazovanje dece je jedna od najprofitabilnijh investicija. Pritom treba imati u vidu da kvalitet i kvantitet obrazovanja variraju od države do države, kao i da stotine miliona dece odrasta bez najosnovnijih životnih znanja (veština, alata). Očit je uticaj obrazovanja na ekonomsku mobilnost među generacijama. Na primer, oko 12 odsto odraslih rođenih osamdesetih godina prošlog veka u nekim ekonomijama sa niskim primanjima u Podsaharskoj Africi steklo je bolje obrazovanje od svojih roditelja. U tom kontekstu treba pomenuti i probleme u vezi sa slabom ishranom koja može da ima dalekosežne posledice po zdravlje dece. I mada je, generalno posmatrano, broj neuhranjene dece opao u podsaharskoj Africi beleži se rast, sa gotovo 45 miliona (u 1990) na 57 miliona (u 2015). Stručnjaci upozoravaju da, ukoliko se taj trend nastavi, region neće dostići globalni cilj smanjenja neuhranjenosti dece za 40 odsto do 2025. godine. Poslovi pak predstavljaju izlaz iz siromaštva, ali obeshrabrujuće zvuči podatak da je čak 60 odsto mladih ljudi, starosne dobi između 15 i 24 godine, nezaposleno. Tome treba dodati i činjenicu da u Južnoj Aziji i Podsaharskoj Africi broj ljudi tog uzrasta neprekidno raste i da je u 2015. premašio 525 miliona što je gotovo polovina globalne populacije mladih.

Kad je reč o prirodnom kapitalu i biodiverzivitetu moglo bi se reći da su podcenjeni. I to uprkos tome što život više od milijardu ljudi zavisi od šuma, čija je vrednost procenjena na više od 600 milijardi dolara godišnje. Stručnjaci upozoravaju da je čovečanstvo suočeno sa dramatičnim nestajanjem biodiverziviteta. Klimatske promene, lovokrađa, nekontrolisano ribarenje i zagađenje praćeni su smanjenjem površina pod šumama i ekosistema, čime životne sredine postaju mnogo ranjivije. Tome treba dodati i rekordnu proizvodnju ugljenika. U periodu između 1990. i 2014. emisija CO2 porasla je za 60 odsto. Zato su učesnici samita „Jedna planeta“, održanog u Parizu 12. decembra (na dvogodišnjicu potpisivanja Pariskog sporazuma), istakli svoju posvećenost borbi protiv klimatskih promena. NJihov poziv na konkretnu akciju došao je pošto je koncentracija emitovanja ugljen dioksida (CO2) dostigla najviši nivo u prethodnih 800.000 godina.

Optimističnija prognoza globalnog rasta

Posle evidentnog oporavka privreda Evrope, Kine, Japana i SAD Međunarodni monetarni fond korigovao je prognozu globalnog rasta u 2017. i 2018. godini. Uzlazni trend pruža priliku za preduzimanje neophodnih reformi, navedeno je u izveštaju MMF-a. Ističe se da su svetske berze imale bogatu „žetvu“ i da su berzanski indeksi, poput Dau Džonsovog industrijskog proseka, S&P 500 i NASDAK, obarali rekord za rekordom. Euforija izazvana rastom vrednosti akcija podstakla je očekivanja da će američki predsednik Donald Tramp postepeno smanjivati poreze. Kao odgovor na inflatorne pritiske mnoge centralne banke pooštrile su monetarnu politiku, dok su američke Federalne rezerva tri puta podizale kamatnu stopu. Prvi put u protekloj deceniji Banka Engleske je povećala kamate. Sličan potez povukle su i kanadska, kao i južnokorejska centralna banka, dok je Evropska centralna banka preduzela korak ka ukidanju svog programa stimulisanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari