Između dve čarobne obale, između Mediterana i Orijenta 1Foto: Tanja Njegomir

Moderan grad, širokih bulevara, okružen mediteraskim rastinjem -Bar većina percipira kao lučki grad.

Međutim, ovaj grad izlazi dve, potpuno različite obale, jadransku i obalu Skadarskog jezera. Ima šest turističkih mesta, planinske vence u zaleđu, panoramsku i bicilističku rutu, vidikovce, bogatu gastronomsku i vinsku ponudu i sve preduslove za aktivan odmor. Ovaj vid odmora odavno je najpopularniji među turistima iz zapadne Evrope, a sve više gostiju iz regiona interesuje se za ovaj vid omora. Takva, raznovrsna ponuda daje mogućnost da u ovaj grad turisti ne dolaze samo preko leta zbog kupanja i sunčanja, već cele godine.

“Napravili smo panoramsku rutu pod nazivom ‘Između dve čarobne obale’ jer se grad Bar nalazi na dve obale – jezersku dugu 65 kilometara i morsku koja se prostire na oko 46 kilometara. Između su planinski masivi. Na panoramskoj ruti, dugoj 115 kilometara, napravili smo osam vidikovaca – tri sa pogledom na Jadransko more, dva sa pogledom na planinske masive i četiri vidikovca sa pogledom na Skadarsko jezero. To možda nije poznato gostima iz regiona, ali strani turisti mnogo više vole da borave na Skadarskom jezeru nego na Jadranskom moru. Vole da idu na krstarenje jezerom, da obilaze panoramsku rutu. U pitanju su gosti iz zapadne Evrope i to u najvećem broju Francuzi”, kaže direktorka Turističke organizacije Bar Neda Ivanović.

Na panoramskoj ruti jedan od najzanimlivijih je vidikovac “Ledeni bunari” za koji je vezana legenda. Legenda o 12 bunara kaže da su, nekada davno, dvoje mladih iz ovog kraja želeli da se venčaju, ali je mladin otac postavio uslov mladoženji da iskopa tri bunara kako bi dokazao da je sposoban i zreo za život. Mladić je, za svaki slučaj, iskopao 12 bunara i na taj način zadobio poverenje svog budućeg tasta. Prema ovoj legendi, svi koji žele da dobiju potomstvo, ožene se ili udaju, želju će ostvariti ukoliko se napiju vode sa tih bunara.

Između dve čarobne obale, između Mediterana i Orijenta 2

Skadarsko jezero i najveće je jezero na Balkanskom poluostrvu. Dužina jezera iznosi 50 kilometara, a širina 14 kilometara. Površina mu nije uvek ista – u proleće i jesen kada je nivo vode viši površina iznosi oko 500 kvadratnih kilometara dok je leti, pri niskom vodostaju površina oko 350 kvadratnih kilometara. Obala je razruđena brojnim zalivima, ostrvima i živopisnim ribarskim naseljima. Jezero je poseban eko sistem sa velikim procentom močvarnih zona, ali se nedaleko od Virpazara nalazi i veliki broj uvala sa peščanim plažama. U jezeru živi više od 52 vrste riba, a u njegovoj blizini i oko 280 vrsta ptica. Turisti su u mogućnosti da brodićima krstare ovim jezerom i upoznaju se sa bogatom florom i faunom, kulturno-istorijskim nasleđem ali i da probaju domaće gastronomske specijalitete – šarana i čuveno vino sa ovog područja “Vranac”.

Ljubitelji aktivnog odmora, takođe mogu da se posvete jedrenju, ronjenju, sportskom ribolovu, u mogućnosti su da uživaju u pešačkim turama, koje se organizuju u dužini od četiri do 12 kilometara, posmatranju ptica, kajakarenju, biciklizmu. Biciklističke staze su u funkciji tokom cele godine i markirane su pa ih turisti mogu sami koristiti. U kulturnoj ponudi su brojne manifestacije preko cele godine, među kojima  i “Barski letopis”, “ Leto sa zvezdama”, “Maslinijada”.

Stari Bar je najveća urbana aglomeracija u ruševinama u Crnoj Gori i predstavlja sintezu Mediterana i Orijenta. U gradu se danas nalaze ostaci mnogobrojnih crkava različitih stilova iz raznih perioda. Sačuvani su temelji romanogotske katedrale Sv. Đorđa iz XI veka, dve gotske crkve Sv. Katarine i Sv. Venerande, dok su iz turskog perioda barutana i amam. Zapadni deo grada utvrđen je kasnije, najpre u XIV veku a zatim i u doba venecijanske uprave u XVI veku. U ovom delu grada nalaze se ruševine crkve Sv. Nikole koju je podigla najverovatnije u XII veku Jelena Anžujska, žena srpskog kralja Uroša. Najnovijim arheološkim istraživanjima, otkrivena je kremika iz perioda VII – VI veka p.n.e, iz vremena kada je ovde bilo ilirsko naselje, što svedoči da su temelji Starog grada Bara stariji od dva i po milenijuma.

Jedna od nadaleko poznatih atrakcija je i stara maslina  koja predstavlja spomenik prirode. Maslina je stara 2.240 godina i smatra se jednom od tri najstarije u Evropi. Mesto na kom se nalazi naziva se Mirovica, a legenda kaže su se oko masline održavali skupovi posvađanih porodica na kojima su se mirili. Takođe, ovo je mesto gde se mladi venčavaju jer je maslina simbol, mira, zdravlja sreće i prosperiteta. Onaj ko tri puta obiđe stablo masline, može računati na mir, sreću i prosperitet u svom životu. Ovo verovanje primenjuje se i danas jer nema gosta koji je ovde došao a da nije obišao tri kruga oko stare masline.

Između dve čarobne obale, između Mediterana i Orijenta 3

Mnogo je legendi u ovom kraju, a jedna od najinteresantnijih vezana je za vile koje su živele u pećini u šumom bogatoj gori iznad Bara. Stanovništvo prepričava sa kolena na koleno, da su lepe i marljive vile rado pomagale svim unesrećenim ljudima, radeći noću poslove umesto njih. Morale su da rade noću jer ljudi nisu smeli da ih vide. Međutim, jednom se desilo da su ih seljani ipak videli pa su morale da se odsele. Odlazeći, za sobom su bacale viline pare, ostavivši u amanet da svakoga ko bude prolazio tim putem, a pronađe makar jednu vilinu paru, prati sreća u životu. Danas su viline pare, jedan od najprepoznatljivih suvenira ovog grada.

Direktorka Turističke organizacije Bara navodi da ovaj grad trenutno ima 36 hotela, od kojih je 11 sa četiri zvezdice. U hotelima je oko 6.000 ležajeva a u privatnom smeštaju više od 20.000 kreveta.

„Barska opština je jako povoljna kada je u pitanju smeštaj. Ovde se ležaj može naći čak i iza pet evra, a kada su hoteli u pitanju, cena pansiona u sezoni kreće se od 16 evra u hotelu sa jednom zevezdicom pa do 120 evra u hotelu sa četiri zvezdice. Bar je, po turističkom prometu, na trećem mestu, posle Budve i Herceg Novog. Naša opština ima šest turističkim mesta – Čanj, Sutomore, Šušanj, Dobru Vodu, Utjedu na Jadranskom moru i Virpazar na Skadarskom jezeru. U Baru najviše gostiju boravi iz Srbije, i to oko 30 odsto od ukupnog broja, ali najveći broj noćenja ostvare gosti iz Rusije“, kaže Ivanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari