Hazara woman in Bamiyan, Afghanistan

Getty Images
Avganistan se suočava sa ozbiljnom humanitarnom krizom, kažu humanitarni radnici

Dva meseca po odlasku američkih i savezničkih iz Avganistana, posle skoro 20-godišnje misije, odlazeća nemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je svet da ne dozvoli da Avganistan ode u haos.

Merkel je govorila na virtuelnom samitu lidera G20 o paketu pomoći za pomoć narodu Avganistana.

Svetski lideri, među kojima i američki predsednik Džozef Bajden, naglasili su da pomoć treba pružati preko nezavisnih međunarodnih organizacija, a ne direktno talibanima, koji su preuzeli vlast u avgustu.

Već je najavljena pomoć, a predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obećala je milijardu evra Avganistanu i susednim zemljama koje će prihvatiti izbeglice.

Merkel, koja će se povući sa funkcije kancelarke po formiranju nove nemačke vlade, potvrdila je obećanje Nemačke od 600 miliona evra.

„Niko od nas ništa ne dobija ako se uruši čitav monetarni i finansijski sistem u Avganistanu“, rekla je ona novinarima.

„Tada se više ne može pružati humanitarna pomoć.

„Naravno, nikada nije lako podvući crtu, da tako kažem, ali gledati kako 40 miliona ljudi tone u haos jer nema snabdevanja električnom energijom ili finansijskog sistema – to ne može i ne sme da bude cilj međunarodne zajednice“.

Nemačka kancelarka je rekla da talibani moraju da odobre pristup svim telima Ujedinjenih nacija koji dostavljaju pomoć i naglasila potrebu da se poštuju prava devojčica i žena.

Odnos talibana prema ženama je nešto što svet najviše zabrinjava.

U poslednjih 20 godina, žene u Avganistanu su se borile i stekle niz osnovnih prava, ali sada postoji bojazan da taj napredak sprečava nova talibanska privremena vlada koju čine isključivo muškarci.

Od kako su ponovo preuzeli vlast nad zemljom posle povlačenja američkih i savezničkih snaga, talibani su tvrdili i poručivali da će žene biti ravnopravno tretirane, ali po islamskom zakonu.

Od sredine avgusta, kad su se vratili na vlast, bilo je više izveštaja o tome kako su ženama oduzeta razna prava, kao i da će devojčicama i ženama biti uskraćeno pravo na obrazovanje.

Reči Angele Merkel ponovio je i italijanski premijer Mario Dragi, koji je bio domaćin virtuelnog samita.

On je rekao da zemlje G20 moraju da imaju kontakt sa talibanima, ali to ne znači priznavanje vlade islamističke grupe.

Saudijska Arabija je jedina zemlja G20 koja je do sada priznala talibanski režim

Lideri su takođe razgovarali o načinima da se spreči da Avganistan postane utočište za ekstremiste poput Al Kaide i grupe Islamska država, kao i o potrebi da se stranim državljanima i Avganistancima obezbedi siguran odlazak iz zemlje.

Šta se poslednje desilo u Avganistanu?

Bombaš samoubica razneo se ispred džamije u severnom avganistanskom gradu Kunduz tokom molitve 8. oktobra, ubivši najmanje 50 ljudi, kažu lokalni zvaničnici.

Ranjeno je više od 100 ljudi u napadu za koji se navodi da je najsmrtonosniji od kako su američke i savezničke snage napustile Avganistan sredinom avgusta.

Afghan men stand next to an ambulance after a bomb attack at a mosque in Kunduz

Getty Images
Napad na džamiju u Kunduzu

Slike na društvenim medijima prikazuju tela i razaranje unutar džamije u kojoj se mole pripadnici manjinske šiitske muslimanske zajednice.

Nijedna grupa još nije preuzela odgovornost za napad.

Sunitski muslimanski ekstremisti, među kojima i lokalni ogranak Islamske države (IS), napadaju pripadnike šiitske zajednice, smatrajući ih jereticima.

IS-K, avganistanski ogranak IS-a koji se nasilno protivi talibanima, nedavno je izveo nekoliko bombaških napada uglavnom na istoku zemlje.

Talibani su preuzeli kontrolu nad Avganistanom pošto su se strane snage povukle iz zemlje posle dogovora SAD i talibana, dve decenije nakon što su američke snage uklonile ekstremističku grupu sa vlasti 2001.

Zalmai Alokzai, lokalni biznismen, opisao je haotične scene.

Vozila hitne pomoći vraćala su se na mesto incidenta da prevoze mrtve“, rekao je on za novinsku agenciju AFP.


Značajna pretnja za talibane

analiza Sekundera Kermanjai, dopisnika iz Pakistana

Iako do sada nije bilo preuzimanja odgovornosti, ovaj napad nosi sva obeležja IS-K, grupe koja je napala i aerodrom Kabul u razornom bombaškom napadu u avgustu.

Grupa je u prošlosti više puta napadala avganistansku šiitsku manjinu, a bombaši samoubice su izvodili akcije kod džamija, sportskih klubova i škola.

Iclamska država je poslednjih nedelja takođe pojačala napada na talibane.

IS je ciljala dženazu – molitvu kojoj su u nedelju u Kabulu prisustvovali mnogi visoki talibanski lideri, a bilo je i niz manjih napada u istočnim provincijama Nangarhar i Kunar, gde je IS ranije imao uporište.

Napad u petak, ako ga je izveo IS, označio bi mračno širenje njihovih aktivnosti na sever zemlje.

Talibani kažu da su uhapsili desetine pripadnika Iclamske države i veruje da su ubili druge osumnjičene za povezanost sa grupom, ali su javno umanjili i pjetnju koju predstavlja IS.

Mnogi Avganistanci nadali su se da će preuzimanje talibana barem najaviti mirniju, iako autoritarnu eru.

Ali IS predstavlja značajnu pretnju obećanju talibana o poboljšanoj bezbednosti.


Zločin talibana

Talibani su ubili 13 pripadnika naroda Hazara, a među njima je bila i jedna tinejdžerka, objavio je Amnesti Internešnal, ogranizacija koja se bavi ljudskim pravima.

Navodno je ova organizacija pronašla dokaze da su talibani u avgustu počinili masakr u provinciji Dajkundi.

Među ubijenima su devetorica pripadnika avganistanske vojske koji su se predali talibanima, a u saopštenju Amnestija navodi se da deluje da se radi o ratnom zločinu.

Talibani su u izjavi za BBC odbacili ove optužbe, rekavši da je izveštaj Amnestija jednostran.

Afghanistan crisis / Taliban resurgence: Armed Taliban (or Taleban) militia fighter stands guard at a checkpoint in Kandahar, Afghanistan, 17th August 2021.

EPA

Hazari su treća najveća etnička grupa u Avganistanu, a pripadaju šiitskoj islamskoj manjini.

Oni su kroz istoriju često bili na meti diskriminacije u Avganistanu i Pakistanu.

Ovo je drugi put da se talibani optuženi za ubistvo Hazara otkako su se vratili na vlast u Avganistanu.

Među žrtvama zločina za koje su optuženi našli su se i civili, tvrdi se u saopštenju Amnestija.

Jedna sedamnaestogodišnja devojka ubijena je kada su talibani otvorili vatru na porodice vojnika koji su se predali.

Civili su ubijeni kada su pokušali da pobegnu, navodi Amnesti.

„Ove hladnokrvne egzekucije su još jedan dokaz da talibani čine iste zločine kao i kada su u prošlosti vladali Avganistanom“, kazala je Agnes Kalamar, generalna sekretarka Amnestija.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari