• Klub čitalaca
  • Podcast
  • Prodavnica
  • NewsLetter
  • Naslovna
  • Najnovije vesti
  • Politika
  • Dijalog
  • Kolumne
  • Društvo
  • Ekonomija
  • Svet
  • Kultura
  • Klimatske promene
  • City Magazine
  • Život
  • Sport
  • BBC
  • Beograd
  • Klub čitalaca
  • Podcast
  • Prodavnica
  • NewsLetter
Dnevni list Danas
  • Najnovije
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Vladavina prava
    • Ekonomija
    • Klimatske promene
  • Kolumne
  • Dijalog
    • Lični stavovi
    • Reakcije
    • Redakcijski komentar
    • Pisma čitalaca
  • Svet
    • Region
  • Kultura
    • Scena
  • Sport
  • Na lokalu
    • Beograd
    • Novi Sad
    • Kragujevac
    • Niš
  • City Magazine
  • Život
    • Recepti
    • Zdravlje
    • Nauka
    • Na današnji dan
    • Putopisi
    • Auto
    • IT
  • BBC
  • Najnovije
  • Politika
  • Dijalog
  • Kolumne
  • Društvo
  • Ekonomija
  • Svet
  • Klimatske promene
  • City Magazine
  • Kultura
  • Sport
  • Život
  • BBC
  • Beograd
  • Novi Sad
  • Kragujevac
  • Niš

Početna » BBC News na srpskom » Energetika i privreda: Šta menja novi statut EPS-a i da li će uticati na cenu struje u Srbiji

Energetika i privreda: Šta menja novi statut EPS-a i da li će uticati na cenu struje u Srbiji

BBC News na srpskom06.04.2023. 10:00
  • 1 komentara
  • 1 komentara
Strujomer

Getty Images

Dok deo zaposlenih i stručnjaci izražavaju rezerve prema promeni u organizaciji Elektroprivrede Srbije (EPS), jednim od najvećih preduzeća u vlasništvu države, iz vlasti poručuju da će sistem „poslovati profesionalnije, efikasnije“ i da će biti „regionalni gigant“.

Promena statuta znači da više neće biti javno preduzeće, već „akcionarsko društvo zatvorenog tipa u stoodstotnom vlasništvu države“, saopštili su iz Ministarstva rudarstva i energetike.

Doći će i do promena u načinu upravljanja: Nadzorni odbor imaće dva člana više, u njega će ući i predstavnik sindikata radnika, a sve članove određivaće Skupština akcionarskog društva koju će činiti – jedan čovek.

„Prvi razlog promena je da bi EPS mogao lakše da se zadužuje, podiže kredite.

„Ako gledamo optimističnije, drugi razlog je da bi država mogla da angažuje stručne kadrove koji nedostaju i plati ih adekvatno, što nije mogla kao javno preduzeće“, pojašnjava stručnjak za energetiku Miloš Zdravković za BBC na srpskom.

Promena statusa ove firme „teoretski omogućava privatizaciju, dokapitalizaciju i sklapanje javno-privatnih partnerstava“, ali dodaje da je pitanje eventualne privatizacije „politička odluka“.

Ukoliko dođe do delimičnog ulaska privatnog kapitala u EPS, to bi značilo i veći pritisak na ovo preduzeće da poveća cenu struje, kaže Zdravković.

„Normalno je da privatni kapital ide za zaradom, što ne znači da EPS kao javno preduzeće ne želi profit, ali je ograničen političkim odlukama zarad očuvanja socijalnog mira“, dodaje.

Iz Fiskalnog saveta, koji je tokom marta objavio preporuke za reforme u EPS-u, nisu želeli da komentarišu za BBC na srpskom izmene uvedene novim statutom zbog „nedovoljno detalja“ koji su dosad objavljeni.

  • Od prvog kilovat-sata do struje za pola Srbije: Kako radi najveća termoelektrana na Balkanu
  • Da li Srbija može da smanji korišćenje uglja i zašto je to važno
  • Gasprom u Srbiji – od nafte i gasa, preko sporta, do Guče i Egzita

Novi statut predviđa da Vlada Srbije imenuje Skupštinu akcionarskog društva, koja ima jednog člana, i imenuje sedmočlani Nadzorni odbor, u kojem će biti i predstavnik zaposlenih EPS-a.

Reorganizacija upravljačke strukture daje Nadzornom odboru veću ulogu i odgovornost, ali naglašava da će od izbora kadrova najviše zavisiti rezultati u budućnosti, kaže ekonomista Petar Mitić za BBC na srpskom.

„Sada će dobijati samo neke šire strateške ciljeve i onda je na njima da izaberu direktore i prate šta oni rade, a dosta zavisi i od toga koliko će ti ljudi biti stručni, koliko će moći da prate i zahtevaju objašnjenje od direktora.

„Nadam se da će ovaj korak zapravo dovesti da se jasno zna lanac odgovornosti – ko je za šta zadužen, a u krajnjoj liniji i ko je za šta kriv“, smatra stručnjak za ekonomiku energetike i naučni saradnik Instituta ekonomskih nauka.

Promena statusa u zatvoreno akcionarsko društvo znači i da neće biti podele besplatnih akcija EPS-a građanima, ističe Mitić.

Šta je EPS?

Elektroprivreda Srbije jedno je od najvećih preduzeća u vlasništvu države i jedno od retkih koje nije privatizovano.

U više navrata, najviši predstavnici vlasti rekli su da EPS neće biti privatizovan niti se o tome razmišlja.

„Prodaja EPS-a je notorna laž, svako ko bi o tome razmišljao bio bi glup jer bi radio protiv interesa države“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom 2022.

EPS je godinama u problemima, a jedan od najvećih bio je 2021. usled havarije u termoelektrani „Nikola Tesla“ (TENT) u Obrenovcu, najveće u jugoistočnoj Evropi, žile kucavice elektroenergetskog sistema Srbije.

Zbog toga je ostavku podneo dugogodišnji vršilac dužnosti direktora EPS-a Milorad Grčić, a u februaru 2023. uhapšeno je šest ljudi osumnjičenih da su oštetili EPS za 7,5 miliona dolara.

Prema Makroekonomskim analizama i trendovima (MAT) koje je objavila Privredna komora Srbije, dug EPS-a je samo u 2022. povećan za 50 odsto i posle tri kvartala te godine premašio je 1,5 milijardi evra.

Sličan podatak je objavio i EPS u Bilansu stanja za 2022.

Opisujući stanje u EPS-u kao sumorno, bivša ministarka energetike Zorana Mihajlović izjavila je 31. marta 2023. da su EPS godinama „razvlačile“ sve vlasti i da su sistemom upravljale „neznalice“.

Sredinom marta, radnici EPS-a organizovali su štrajk upozorenja nezadovoljni platama, ali i najavljenom promenom Statuta, plašeći se da će mnogi ostati bez posla.

Posle pritiska, usvojeno je da u Nadzorni odbor novve uprave EPS-a uđe i predstavnik sindikata zaposlenih.

Na sajtu EPS-a piše da ima više od 30.000 zaposlenih, što ga čini najvećim poslodavcem u regionu, pokazalo je istraživanje portala Biznis.rs iz 2021, prema kojem 24.966 ljudi svakog meseca prima platu u ovom preduzeću.

Kako će se promeniti EPS?

Usvajanje novog statuta „prvi je korak ka reformi EPS-a kojom će se upravljački organi profesionalizovati, a profesionalno rukovodstvo dovesti do efikasnijeg poslovanja“, naveli su u Ministarstvu rudarstva i energetike.

„Promena pravne forme će doneti efikasnije upravljanje, nema otuđenja imovine, niti otpuštanja radnika, a EPS će nastaviti da bude i snabdevač i trgovac električnom energijom.

„Profesionalizacija EPS-a treba da omogući ubrzanu realizaciju velikog broja projekata koji treba da ojačaju proizvodnju električne energije“, ocenila je Dubravka Đedović, ministarka energetike.

Zdravković smatra da novi statut ne mora nužno doneti promene ni na bolje, ni na gore, već da je ključno pitanje koji kadrovi će ući u menadžment EPS-a.

„Od toga kako će se transformisati menadžment će zavisiti i proizvodnja i snabdevanje“, kaže.

Dodaje da Srbija oko 70 odsto električne energije dobija iz uglja, ali i da je pred EPS-om važna odluka o tome kako će se promeniti način proizvodnje struje u budućnosti.

Šta promene donose građanima?

Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković ističe da je EPS tokom prethodnih nekoliko decenija „godišnje gubio između 0,5 i 1,2 milijarde evra na ceni struje“, odnosno na razlici između cene po kojoj ju je prodavao i one koju je mogao da dobije na tržištu.

Promena statusa iz javnog preduzeća u zatvoreno akcionarsko društvo omogućava i prodaju vlasništva privatnom kapitalu, makar teoretski, a takav scenario bi verovatno doneo poskupljenja, dodaje.

„Ako akcionarsko društvo uđe u proces dokapitalizacije i traženja privatnih partnera, svakako će imati manju mogućnost da posluje po političkim pravilima zarad održanja socijalnog mira, kao dosad“, opisuje on.

Ipak, Petar Mitić kaže da „ne vidi“ da je ovo korak ka privatizaciji EPS-a.

„Nisam čuo da se priča o privatizaciji, već izgleda da je više korak ka profesionalizaciji i podizanju odgovornosti Nadzornog odbora“, ističe on.

Ko u EPS-u podržava reforme, a ko im se protivi?

Usvajanju akata usprotivili su se predstavnici sindikata „Nezavisnost“, kao i jedan od radničkih sindikata EPS-a, dok su predstavnici drugog sindikata radnika EPS-a podržali promenu statuta, saopštili su iz ovog preduzeća.

Mladen Gajić, član Radne grupe iz TENT-a, napustio je sednicu Nadzornog odbora u znak protesta, dodali su.

TENT A

BBC/Jovana Georgievski
Termoelektrana Nikola Tesla (TENT)

Iz Naučnog saveta EPS-a su 31. marta poručili da bi „sprovođenje planiranih koraka ugrozilo širi društveni interes i da ih treba obustaviti“, navodi se na sajtu EPS-a.

„Smatramo da se društveni interes ne sme staviti u senku interesa uticajnih investitora i ohrabrujemo donosioce odluka da čine korake koji promovišu društveni interes“, kažu iz Naučnog saveta.

Osnivanje jednočlane Skupštine akcionarskog društva je „lišeno smisla“ i „ne bi bilo prihvatljivo čak ni i u slučaju kada bi jedini član jednočlane skupštine bio stručnjak“, objasnili su.

„Sužavanje delatnosti elektroprivrede na proizvodnju energije i stvaranje uslova da neko drugi trguje energijom koju će EPS proizvoditi stvara uslove za prekid oporavka EPS koji je upravo u toku, za dovođenje preduzeća u nezavidan finansijski položaj, a samim tim i za naredne korake privatizacije koji bi ugrozili energetski suverenitet Srbije“, dodali su.


Pogledajte intervju Zorane Mihajlović, bivše ministarke energetike u Vladi Srbije, za BBC na srpskom:

„Greška je što smo predali naftnu i gasnu privredu Ruskoj Federaciji“
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

  • 1 komentara

Komentari Odustani od odgovora


Ostali komentari (1)

Najčitanije

  • Sport • 18.01.2026. 09:06

    Srbin u suzama posle poraza u Melburnu: "Tenis mi sada nije u prvom planu"

  • Svet • 17.01.2026. 17:15

    Britanski list: Tramp bio spreman da napadne Iran, ali je odustao u zadnji čas zbog novih vesti

  • Društvo • 17.01.2026. 19:27

    "Srbija nema političku stranku na vlasti, nego organizovanu kriminalnu grupu": Završen skup u Novom Sadu, najavljen sledeći u Beogradu (FOTO, VIDEO)

  • Život • 17.01.2026. 14:04

    Hrskava spolja, kremasta iznutra: Puslica torta koja se topi u ustima

  • Sport • 19.01.2026. 00:34

    Kad i gde možete da gledate prvi meč Novaka Đokovića na Australijan openu?

Energetika i privreda: Šta menja novi statut EPS-a i da li će uticati na cenu struje u Srbiji

BBC News na srpskom06.04.2023. 10:00
  • 0 komentara
  • 0 komentara
Strujomer

Getty Images

Dok deo zaposlenih i stručnjaci izražavaju rezerve prema promeni u organizaciji Elektroprivrede Srbije (EPS), jednim od najvećih preduzeća u vlasništvu države, iz vlasti poručuju da će sistem „poslovati profesionalnije, efikasnije“ i da će biti „regionalni gigant“.

Promena statuta znači da više neće biti javno preduzeće, već „akcionarsko društvo zatvorenog tipa u stoodstotnom vlasništvu države“, saopštili su iz Ministarstva rudarstva i energetike.

Doći će i do promena u načinu upravljanja: Nadzorni odbor imaće dva člana više, u njega će ući i predstavnik sindikata radnika, a sve članove određivaće Skupština akcionarskog društva koju će činiti – jedan čovek.

„Prvi razlog promena je da bi EPS mogao lakše da se zadužuje, podiže kredite.

„Ako gledamo optimističnije, drugi razlog je da bi država mogla da angažuje stručne kadrove koji nedostaju i plati ih adekvatno, što nije mogla kao javno preduzeće“, pojašnjava stručnjak za energetiku Miloš Zdravković za BBC na srpskom.

Promena statusa ove firme „teoretski omogućava privatizaciju, dokapitalizaciju i sklapanje javno-privatnih partnerstava“, ali dodaje da je pitanje eventualne privatizacije „politička odluka“.

Ukoliko dođe do delimičnog ulaska privatnog kapitala u EPS, to bi značilo i veći pritisak na ovo preduzeće da poveća cenu struje, kaže Zdravković.

„Normalno je da privatni kapital ide za zaradom, što ne znači da EPS kao javno preduzeće ne želi profit, ali je ograničen političkim odlukama zarad očuvanja socijalnog mira“, dodaje.

Iz Fiskalnog saveta, koji je tokom marta objavio preporuke za reforme u EPS-u, nisu želeli da komentarišu za BBC na srpskom izmene uvedene novim statutom zbog „nedovoljno detalja“ koji su dosad objavljeni.

  • Od prvog kilovat-sata do struje za pola Srbije: Kako radi najveća termoelektrana na Balkanu
  • Da li Srbija može da smanji korišćenje uglja i zašto je to važno
  • Gasprom u Srbiji – od nafte i gasa, preko sporta, do Guče i Egzita

Novi statut predviđa da Vlada Srbije imenuje Skupštinu akcionarskog društva, koja ima jednog člana, i imenuje sedmočlani Nadzorni odbor, u kojem će biti i predstavnik zaposlenih EPS-a.

Reorganizacija upravljačke strukture daje Nadzornom odboru veću ulogu i odgovornost, ali naglašava da će od izbora kadrova najviše zavisiti rezultati u budućnosti, kaže ekonomista Petar Mitić za BBC na srpskom.

„Sada će dobijati samo neke šire strateške ciljeve i onda je na njima da izaberu direktore i prate šta oni rade, a dosta zavisi i od toga koliko će ti ljudi biti stručni, koliko će moći da prate i zahtevaju objašnjenje od direktora.

„Nadam se da će ovaj korak zapravo dovesti da se jasno zna lanac odgovornosti – ko je za šta zadužen, a u krajnjoj liniji i ko je za šta kriv“, smatra stručnjak za ekonomiku energetike i naučni saradnik Instituta ekonomskih nauka.

Promena statusa u zatvoreno akcionarsko društvo znači i da neće biti podele besplatnih akcija EPS-a građanima, ističe Mitić.

Šta je EPS?

Elektroprivreda Srbije jedno je od najvećih preduzeća u vlasništvu države i jedno od retkih koje nije privatizovano.

U više navrata, najviši predstavnici vlasti rekli su da EPS neće biti privatizovan niti se o tome razmišlja.

„Prodaja EPS-a je notorna laž, svako ko bi o tome razmišljao bio bi glup jer bi radio protiv interesa države“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom 2022.

EPS je godinama u problemima, a jedan od najvećih bio je 2021. usled havarije u termoelektrani „Nikola Tesla“ (TENT) u Obrenovcu, najveće u jugoistočnoj Evropi, žile kucavice elektroenergetskog sistema Srbije.

Zbog toga je ostavku podneo dugogodišnji vršilac dužnosti direktora EPS-a Milorad Grčić, a u februaru 2023. uhapšeno je šest ljudi osumnjičenih da su oštetili EPS za 7,5 miliona dolara.

Prema Makroekonomskim analizama i trendovima (MAT) koje je objavila Privredna komora Srbije, dug EPS-a je samo u 2022. povećan za 50 odsto i posle tri kvartala te godine premašio je 1,5 milijardi evra.

Sličan podatak je objavio i EPS u Bilansu stanja za 2022.

Opisujući stanje u EPS-u kao sumorno, bivša ministarka energetike Zorana Mihajlović izjavila je 31. marta 2023. da su EPS godinama „razvlačile“ sve vlasti i da su sistemom upravljale „neznalice“.

Sredinom marta, radnici EPS-a organizovali su štrajk upozorenja nezadovoljni platama, ali i najavljenom promenom Statuta, plašeći se da će mnogi ostati bez posla.

Posle pritiska, usvojeno je da u Nadzorni odbor novve uprave EPS-a uđe i predstavnik sindikata zaposlenih.

Na sajtu EPS-a piše da ima više od 30.000 zaposlenih, što ga čini najvećim poslodavcem u regionu, pokazalo je istraživanje portala Biznis.rs iz 2021, prema kojem 24.966 ljudi svakog meseca prima platu u ovom preduzeću.

Kako će se promeniti EPS?

Usvajanje novog statuta „prvi je korak ka reformi EPS-a kojom će se upravljački organi profesionalizovati, a profesionalno rukovodstvo dovesti do efikasnijeg poslovanja“, naveli su u Ministarstvu rudarstva i energetike.

„Promena pravne forme će doneti efikasnije upravljanje, nema otuđenja imovine, niti otpuštanja radnika, a EPS će nastaviti da bude i snabdevač i trgovac električnom energijom.

„Profesionalizacija EPS-a treba da omogući ubrzanu realizaciju velikog broja projekata koji treba da ojačaju proizvodnju električne energije“, ocenila je Dubravka Đedović, ministarka energetike.

Zdravković smatra da novi statut ne mora nužno doneti promene ni na bolje, ni na gore, već da je ključno pitanje koji kadrovi će ući u menadžment EPS-a.

„Od toga kako će se transformisati menadžment će zavisiti i proizvodnja i snabdevanje“, kaže.

Dodaje da Srbija oko 70 odsto električne energije dobija iz uglja, ali i da je pred EPS-om važna odluka o tome kako će se promeniti način proizvodnje struje u budućnosti.

Šta promene donose građanima?

Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković ističe da je EPS tokom prethodnih nekoliko decenija „godišnje gubio između 0,5 i 1,2 milijarde evra na ceni struje“, odnosno na razlici između cene po kojoj ju je prodavao i one koju je mogao da dobije na tržištu.

Promena statusa iz javnog preduzeća u zatvoreno akcionarsko društvo omogućava i prodaju vlasništva privatnom kapitalu, makar teoretski, a takav scenario bi verovatno doneo poskupljenja, dodaje.

„Ako akcionarsko društvo uđe u proces dokapitalizacije i traženja privatnih partnera, svakako će imati manju mogućnost da posluje po političkim pravilima zarad održanja socijalnog mira, kao dosad“, opisuje on.

Ipak, Petar Mitić kaže da „ne vidi“ da je ovo korak ka privatizaciji EPS-a.

„Nisam čuo da se priča o privatizaciji, već izgleda da je više korak ka profesionalizaciji i podizanju odgovornosti Nadzornog odbora“, ističe on.

Ko u EPS-u podržava reforme, a ko im se protivi?

Usvajanju akata usprotivili su se predstavnici sindikata „Nezavisnost“, kao i jedan od radničkih sindikata EPS-a, dok su predstavnici drugog sindikata radnika EPS-a podržali promenu statuta, saopštili su iz ovog preduzeća.

Mladen Gajić, član Radne grupe iz TENT-a, napustio je sednicu Nadzornog odbora u znak protesta, dodali su.

TENT A

BBC/Jovana Georgievski
Termoelektrana Nikola Tesla (TENT)

Iz Naučnog saveta EPS-a su 31. marta poručili da bi „sprovođenje planiranih koraka ugrozilo širi društveni interes i da ih treba obustaviti“, navodi se na sajtu EPS-a.

„Smatramo da se društveni interes ne sme staviti u senku interesa uticajnih investitora i ohrabrujemo donosioce odluka da čine korake koji promovišu društveni interes“, kažu iz Naučnog saveta.

Osnivanje jednočlane Skupštine akcionarskog društva je „lišeno smisla“ i „ne bi bilo prihvatljivo čak ni i u slučaju kada bi jedini član jednočlane skupštine bio stručnjak“, objasnili su.

„Sužavanje delatnosti elektroprivrede na proizvodnju energije i stvaranje uslova da neko drugi trguje energijom koju će EPS proizvoditi stvara uslove za prekid oporavka EPS koji je upravo u toku, za dovođenje preduzeća u nezavidan finansijski položaj, a samim tim i za naredne korake privatizacije koji bi ugrozili energetski suverenitet Srbije“, dodali su.


Pogledajte intervju Zorane Mihajlović, bivše ministarke energetike u Vladi Srbije, za BBC na srpskom:

„Greška je što smo predali naftnu i gasnu privredu Ruskoj Federaciji“
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

  • 0 komentara

Komentari Odustani od odgovora


Ostali komentari (0)

Najčitanije

  • Sport • 18.01.2026. 09:06

    Srbin u suzama posle poraza u Melburnu: "Tenis mi sada nije u prvom planu"

  • Svet • 17.01.2026. 17:15

    Britanski list: Tramp bio spreman da napadne Iran, ali je odustao u zadnji čas zbog novih vesti

  • Društvo • 17.01.2026. 19:27

    "Srbija nema političku stranku na vlasti, nego organizovanu kriminalnu grupu": Završen skup u Novom Sadu, najavljen sledeći u Beogradu (FOTO, VIDEO)

  • Život • 17.01.2026. 14:04

    Hrskava spolja, kremasta iznutra: Puslica torta koja se topi u ustima

  • Sport • 19.01.2026. 00:34

    Kad i gde možete da gledate prvi meč Novaka Đokovića na Australijan openu?

Najnovije

  • Kultura • danas 13:10
    Darko Tuševljaković i „Karota“: O čemu je roman koji je dobio NIN-ovu nagradu
    Darko Tuševljaković
  • Društvo • danas 13:08
    Nezavisni sindikat prosvetnih radnika podneo krivičnu prijavu protiv direktora Jovine gimnazije
    Nezavisni sindikat prosvetnih radnika podneo krivičnu prijavu protiv direktora Jovine gimnazije 1
  • Kultura • danas 13:08
    Darko Tuševljaković dobitnik 72. NIN-ove nagrade za roman godine
    NIN-ova nagrada

KOLUMNE

  • Miša Brkić
    Rio Tinto, bakar i nova rudarska megakompanija
  • Božidar Andrejić
    Mašta izdaje, ali se i ostvaruje (Nikad neobjavljeno: Priča o katakombi, Adeli i ljupkim lešinarima 2)
  • Aleksej Kišjuhas
    Zbrka u glavi
  • Marko Šelić Marčelo
    „…A ti se čudi…“
  • Bratislav Braca Marković
    Ana Bekuta i kol’ko oćeš razbojnika

Povezane vesti

Darko Tuševljaković
Kultura • danas 13:10

Darko Tuševljaković i „Karota“: O čemu je roman koji je dobio NIN-ovu nagradu

Danas saznaje sa kim će se sve sresti Tonino Picula i ostali članovi misije Evropskog parlamenta u Beogradu 2
Politika • danas 12:55

Danas saznaje sa kim će se sve sresti Tonino Picula i ostali članovi misije Evropskog parlamenta u Beogradu

Nova: Vlast odredila Đurića, Bajatovića i Jovanova da se sretnu sa članovima Misije EP 3
Politika • danas 12:09

Nova: Vlast odredila Đurića, Bajatovića i Jovanova da se sretnu sa članovima Misije EP

Najnovije

Darko Tuševljaković
Kultura • danas 13:10

Darko Tuševljaković i „Karota“: O čemu je roman koji je dobio NIN-ovu nagradu

Nezavisni sindikat prosvetnih radnika podneo krivičnu prijavu protiv direktora Jovine gimnazije 4
Društvo • danas 13:08

Nezavisni sindikat prosvetnih radnika podneo krivičnu prijavu protiv direktora Jovine gimnazije

NIN-ova nagrada
Kultura • danas 13:08

Darko Tuševljaković dobitnik 72. NIN-ove nagrade za roman godine

Promašen penal u nadoknadi, bes i haos: Senegal prvak Afrike 5
BBC News na srpskom • danas 10:30

Promašen penal u nadoknadi, bes i haos: Senegal prvak Afrike

Senegal je pobedio Maroko i osvojio Kup afričkih nacija drugi put, ali je finale bilo u senci incidenata i odluke senegalskog tima da napusti teren zbog penala za domaćina u nadoknadi vremena.
BBC News na srpskom • danas 09:55

‘Digitalna izolacija’: Hoće li internet u Iranu ostati zauvek ugašen

Iranska vlada je prekinula sve internet usluge 8. januara,...
'Digitalna izolacija': Hoće li internet u Iranu ostati zauvek ugašen 6
BBC News na srpskom • danas 09:10

Blizu 40 poginulih u sudaru brzih vozova u Španiji

Više od 400 putnika bilo je u vozovima koji...
Blizu 40 poginulih u sudaru brzih vozova u Španiji 7
BBC News na srpskom • danas 08:30

Tramp i Evropa u klinču zbog Grenlanda: Pretnja carinama i odlučan odgovor

Tramp kaže da će u februaru uvesti nove poreze...
Tramp i Evropa u klinču zbog Grenlanda: Pretnja carinama i odlučan odgovor 8
Pogledaj više

Naslovna strana

Naslovna strana za 19. januar 2026.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Pretplatite se

Kolumna

Rio Tinto, bakar i nova rudarska megakompanija

Miša Brkić

  • Danas.rs
  • O nama
  • Oglašavanje
  • Edicije
  • Klub čitalaca
  • Politika privatnosti
  • Pretplata
  • Cenovnik Čitulja

Copyright ©1995 - 2025, dnevni list Danas, Alekse Nenadovića 19-23, Beograd