Naučnici u Inovio labaratoriji u San Dijegu, Kalifornija

BBC

Smrtonosni novi virus. Hiljade zaraženih ljudi. Nema leka. Nema vakcine.

Bili smo u ovoj situaciji već mnogo puta.

Samo u poslednjih pet godina, svet se suočio sa epidemijama ebole, zike, još jednog korona virusa po imenu mers (Bliskoistični respiratorni sindrom) i sada virusom prosto poznatim kao „2019-nCoV“.

On je već zarazio hiljade ljudi i ubio više od 100.

Ali za razliku od mnogih prethodnih epidemija, kada su bile potrebne godine i godine da se izrade vakcine za zaštitu ljudi, sada su istraživači počeli da rade na na vakcini koja bi doprinela zaustavljanju ove epidemija, svega nekoliko sati nakon što je virus identifikovan.

Kineski zvaničnici vrlo brzo su objavili genetski kod korona virusa. Ta informacija pomaže naučnicima da odrede odakle je virus najverovatnije potekao, kako bi mogao da mutira tokom širenja epidemije i kako da zaštite ljude od njega.

Uz tehnološki napredak i veću spremnost vlada širom sveta da odvoje novac za istraživanja novootkrivenih bolesti, istraživačke ustanove bile su spremne da brzo krenu u akciju.

Neprikosnovena brzina

U laboratoriji Inovija u San Dijegu, naučnici koriste relativno novi tip DNK tehnologije da razviju potencijalnu vakcinu. Plan je da se sa testiranjem vakcine „INO-4800″ – kako se trenutno zove – krene početkom leta.

„Čim je Kina obezbedila DNK sekvencu virusa, mogli smo da je provučemo kroz laboratorijske kompjutere i izradimo virus u roku od tri sata“, kaže Kejt Broderik, viša potpredsednica istraživanja i razvoja u Inoviji.

„Naše DNK vakcine su novina po tome što koriste DNK sekvence virusa kako bi gađale određene delove patogena za koje verujemo da će u telu izazvati najsnažniju reakciju.

„Potom koristimo ćelije samog pacijenta, one postaju fabrike vakcine, ojačavajući vlastiti prirodni telesni odbrambeni mehanizam.“

Naučnici u Inovio labaratoriji u San Dijegu, Kalifornija

BBC
Naučnici se nadaju da će imati vakcinu spremnu za isprobavanje na ljudima do početka leta

Ako početne probe na ljudima budu bile uspešne, iz Inovije kažu da će šira ispitivanja, idealno u uslovima epidemije u Kini, početi „do kraja godine“.

Nemoguće je predvideti da li će se ova epidemija možda okončati do tada. Ali ako se Inovijin raspored ostvari, kompanija kaže da će to biti vakcina koja je najbrže razvijena i isprobana u uslovima epidemije.

Kad se sličan virus – Sars – pojavio 2002. godine, Kina je bila spora u obaveštavanju ostatka sveta o tome šta se dešava. I tako, dok se rad na vakcini tek zahuktavao, epidemija se već maltene bila okončala.


Vremenski sled događaja oko 2019-nCoV

  • 31. decembar 2019. – Kina obaveštava Svetsku zdravstvenu organizaciju o velikom broju slučajeva nalik upali pluća u Vuhanu
  • 1. januar 2020. – Zatvorena je pijaca sa morskim plodovima i životinjskom hranom sa koje se smatra da je potekla epidemija
  • 9. januar – SZO saopštava da infekciju izaziva novi tip korona virusa
  • 10. januar – Kina objavljuje genetski kod novog virusa
  • 11. januar – Naučnici počinju da rade na vakcini – potvrđena prva smrt
  • 13. januar – Virus se prvi put širi van granica zemlje – prvi slučaj je otkriven na Tajlandu

Rad u ovim laboratorijama finansira Koalicija za inovativne pripremljenosti na epidemije (Cepi), koju čine i finansiraju vlade i filantropske organizacije iz svih krajeva sveta.

Osnovana je posle epidemije ebole u Zapadnoj Africi kako bi postojala sredstva za brz razvoj vakcina protiv novih bolesti.

„Naša misija je da se postaramo da epidemije više ne predstavljaju pretnju po čovečanstvo i da razvijemo vakcine za nove zarazne bolesti“, kaže doktorka Melani Savil, direktorka istraživanja i razvoja vakcina u Cepiju.

„Molekularna klema“

Cepi finansira i dva druga programa u okviru kojih se razvijaju vakcine protiv novog korona virus.

Na Univerzitetu u Kvinslandu radi se na vakcini „molekularne kleme“, za koju kažu da „omogućava ciljanu i brzu proizvodnju vakcine protiv višestrukih viralnih patogena.“

Fermentatori uzgajaju bakterije kako bi dobili glavni sastojak za vakcinu

BBC
Fermentatori uzgajaju bakterije kako bi dobili glavni sastojak za vakcinu

Takođe, Moderna Inc iz Masačusetsa udružila se sa američkim Nacionalnim institutom za alergije i zarazne bolesti kako bi ubrzali istraživanja.

Svetska zdravstveno organizacija (SZO) koordinira ovu globalnu potragu za novom vakcinom. Iz ove organizacije kažu da prate napredak brojnih istraživačkih ustanova, kao i tri koje podržava Cepi.

Iako se svi trude da brzo rade na pronalaženju vakcine protiv novog korona virusa, istraživanje je u svim centrima još uvek u ranoj fazi. Za klinička ispitivanja potrebno je vreme i najbolje se vrše u uslovima epidemije.

Nema garancija da će bilo koje rešenje biti bezbedno i efikasno za upotrebu tokom epidemije u Kini.

„Razvili smo okvir za donošenje odluka o tome koje vakcine bi trebalo prvo testirati.

„Stručnjaci će uzeti u obzir brojne kriterijume, poput bezbednosti, indukcije odgovarajućih imunih reakcija i to da li će dostupne zalihe biti dovoljne.

„Razumevanje bolesti, njenog prenošenja, kliničke ozbiljnosti i razvijanje efikasnih kontra mera ključno je za zauzdavanje epidemije“, kaže Ana Marija Henao-Restrepo iz programa Vanrednih zdravstvenih situacija Svetske zdravstvene organizacije.

SZO treba da donese odluku koja vakcina će biti prva testirana na ljudima u narednim danima.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari