Dan pošto je Njujork tajms objavio da Zapadu ponestaje oružja za slanje Ukrajini, iz NATO-a stižu drugačije poruke i tvrdnje da Rusija gubi rat i da zapravo ona ostaje bez naoružanja.
Uoči samita zapadnog vojnog saveza u Rumuniji, Dmitrij Kuleba, ukrajinski ministar spoljnih poslova, pozvao je NATO da poveća proizvodnju naoružanja, a generalni sekretar ovog pakta Jens Stoltenberg poručuje da će ostati uz Ukrajinu jer se „ne može dozvoliti da agresor pobedi“.
Stoltenberg tvrdi i da Rusija gubi na bojnom polju i da zato računa na zimu kao saveznika u njenoj invaziji.
„Da, možemo da očekujemo nove napade, niko ne može da kaže koliko i kada, ali su Rusija i njen predsednik Vladimir Putin pokazali nivo brutalnosti i nanošenja boli kakve nismo videli od Drugog svetskog rata“, rekao je generalni sekretar NATO.
Povlačenje ruske vojske najpre iz Kijeva, početkom rata u februaru i martu, a potom i iz Harkovske oblasti, na istoku, i najnovije Hersona, na jugu, Stoltenberg vidi kao jasne znakove slabosti Rusije.
„Znamo da Rusija ostaje bez oružja i municije i zato su se okrenuli Iranu“, dodao je.
- Koliko je štete Rusija nanela ukrajinskoj energetskoj mreži
- Olena Zelenska za BBC: „Izdržaćemo“
- Kako će zimsko vreme uticati na rat u Ukrajini
Ujedinjene nacije i zapadni saveznici Ukrajine strahuju zbog sve hladnijeg vremena i nedostatku struje i grejanja posle talasa ruskih raketnih napada na ukrajinska energetska postrojenja.
Procenjuje se da šest miliona ljudi trenutno nema struju ni grejanje.
Više o tome pročitajte ovde.
Poglavar Rimokatoličke crkve rekao je u intervjuu za američke medije da su pojedini pripadnici ruske vojske iz manjinskih etničkih grupa okrutniji na frontu nego drugi ruski vojnici, što je izazvalo ogorčenje i reagovanje Moskve.
Više o tome pročitajte ovde.
Dan 277.
- I dalje veliki energetski problemi u Ukrajini posle talasa ruskih napada na energetska postrojenja
- Zapadnim silama ponestaje oružja za pomoć Ukrajini, navodi se u izveštaju Njujork tajmsa
- Dmitrij Kuleba, ukrajinski ministar spoljnih poslova, poziva NATO članice da povećaju proizvodnju oružja
- Snimak egzekucije ruskih vojnika koji su se predali izgleda autentično – UN
- Papa naljutio Moskvu komentarom o „okrutnosti“ pojedinih etničkih grupa koje ratuju u Ukrajini, više o tome pročitajte ovde
- Više od 15.000 ljudi nestalo je tokom rata u Ukrajini, rekao je predstavnik Međunarodne komisije za nestala lica
Kijev poziva NATO da poveća proizvodnju oružja, Alijansa poručuje: Uz vas smo
Uoči NATO samita u Bukureštu, glavnom gradu Rumunije, Dmitrij Kuleba, ukrajinski ministar spoljnih poslova, izjavio je da članice NATO alijanse moraju hitno da povećaju proizvodnju naoružanja.
U intervju za Politiko rekao je da je nemoguće pobediti na bojnom polju na duge staze bez ulaganja u proizvodnju većeg broja oružja.
„Dok vodimo današnje bitke, moramo da razmišljamo o tome kako ćemo se boriti u sutrašnjim bitkama“, dodao je Kuleba.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar vojno-političke alijanse, rekao je u Rumuniji da rat u Ukrajini nije počeo u februaru ove godine, već 2014. godine kada je, kako je rekao, Rusija anektirala ovo poluostrvo.
Slične poruke su se mogle čuti ranije i iz Kremlja, ali
Stoltenberg je rekao da je NATO bio pripremljen za rusku invaziju i pohvalio obaveštajnu službu alijanse.
Tvrdi i da će ishod rada biti potpuno suprotan od ciljeva ruskog predsednika Vladimira Putina.
Putin optužuje zapadnu alijansu da se, uprkos upozorenjima Moskve, od pada Sovjetskog Saveza širila ka Istoku, a Stoltenberg je uveren da će na kraju invazija na Ukrajinu dovesti do toga da će na granicama Rusije biti mnogo više vojnika i vojnog naoružanja NATO-a.
Istakao je da je NATO spreman da brani svaki pedalj ukrajinske teritorije pod invazijom.
Alijansa, tvrdi, ne učestvuje u sukobu, ali njegove članice bezrezevno podržavaju Ukrrajinu u borbi protiv Rusije.
Optužio je Rusiju da stvara „talas surovosti“ i ukazao na finansijske posledice po Evropu i druge države u svetu koje rat u Ukrajini izaziva.
„U suštini, svi plaćamo ceh zbog rata u Ukrajini, dok mi plaćamo u novcu, Ukrajina plaća krvlju“, izjavio je generalni sekretar NATO-a.
Stoltenberg je poručio da NATO „ne može da dozvoli da Rusija pobedi, jer bi to podstaklo Vladimira Putina i druge autoritarne lidere da što više koriste silu za postizanje sopstvenih ciljeva“.
„Ne možete postići trajni mir ako agresor pobedi“, rekao je on.
Zapadu ponestaje oružja: „Dan rata u Ukrajini kao mesec dana u Avganistanu“
Prema izveštaju Njujork tajmsa, rat koji bukti u Ukrajini sa tako velikom upotrebom tenkova i artiljerije delovao je nazamislivo zapadnim političarima, kao i zemljama članicama NATO-a, koji je značajno smanjio arsenal tokom prethodnih decenija.
Amerika ima ograničene količine naoružanja na raspolaganju za pomoć Ukrajini, a u Vašingtonu ne žele da preusmere oružje sa Tajvana i Korejskog poluostrva, koje vide kao regione u kojima može doći do sukoba sa Kinom i Južnom Korejom.
Devet meseci posle početka rata, Zapad sada traga za načinom da dostavi pomoć Ukrajini, ali i da poveća zalihe NATO-a.
Zaraćene strane u Ukrajini koriste više oružja i municije u odnosu na bilo koji drugi sukob posle Drugog svetskog rata, navodi se u tekstu Njujork tajmsa.
Tokom rata u Avganistanu, NATO snage koristile su 300 artiljerijskih raketa dnevno, a nisu morale mnogo da brinu oko odbrane protiv napada iz vazduha.
Ukrajinske snage ispaljuju i nekoliko hiljada projektila dnevno, a moraju i očajnički da se brane od napada ruskih raketa i dronova iranske proizvodnje iz vazduha.
„Dan rata u Ukrajini je kao mesec ili više u Avganistanu“, rekla je za Njujork tajms Kamila Grand, stručnjakinja za odbranu Evropskog saveta, koja je prethodno bila asistentkinja generalnog sekretara NATO za investicije u oblasti odbrane.
Ukrajinci su tokom leta ispaljivali šest do sedam hiljada komada artiljerijske municije u Donbasu svakog dana, a ruske trupe između 40.000 i 50.000.
U Americi se proizvede samo 15.000 projektila svakog meseca.
Zbog toga se prozvodnja naoružanja premešta u Južnu Koreju, Češku, Slovačku i Bugarsku, ali ta zamisao nailazi na neke zakonske prepreke, navodi se u tekstu američkog lista.
Neke evropske zemlje, poput Švajcarske i Italije, imaju zakone koje zabranjuju dopremanje oružja zemljama u ratu.
Članice alijanse su dosad uložile oko 40 milijardi dolara u naoružanje za pomoć Ukrajini, što je iznos godišnjeg budžeta za odbranu Francuske.
Jedan zvaničnik NATO-a rekao je za Njujork tajms da je 20 od 30 članica NATO-a istrošilo zalihe za pomoć Ukrajini, a preostalih 10, među kojima su veće zemlje poput Francuske, Nemačke, Italije i Holandije, još imaju rezerve.
- Da li su ruske zalihe oružja pri kraju
- Zašto su dronovi toliko važni za rat u Ukrajini
- Kako Rusija koristi dronove kamikaze u Ukrajini
- Turski dronovi Bajraktar postali simbol ukrajinskog otpora
Kako su ruski napadi oštetili energetsku infrastrukturu Ukrajine
Ruska vojska se poslednjih nedelja usredsredila na ukrajinske energetske objekte, skladišta goriva i vode.
Vazdušni napadi naneli su veliku štetu električnoj mreži, kažu iz ukrajinskog državnog energetskog preduzeća Ukrenergo i dodaju da trenutno ne mogu da odgovore na 50 odsto potražnje.
Pogođene su termoelektrane širom zemlje – od glavnog grada Kijeva do Odese na jugu i Vinice na zapadu, a tri nuklerne elektrane bile su isključene sa sistema dva dana zbog granatiranja.
Više o ovoj temi pročitajte ovde.
Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:
- Čovek koji se vratio iz mrtvih
- „Ovde je sada kao u Černobilju“: Život u gradu duhova na istoku Ukrajine
- „Imam osećaj da se više nikada nećemo vratiti“: Marijupolj posle 80 dana rata
- „Kad granatiranje prestane, izdajnici će biti kažnjeni“ – šta kažu u Donbasu
- „Moja ćerka je vikala i tresla se… a onda je bila mrtva“
- „Ruski vojnici su me silovali i ubili mog muža“
- „Video sam kako ruski vojnici ubijaju moga oca“
- „Gde ćemo sva ta tela“: Život sa ljudima koji skupljaju mrtve u Buči
- Suživot sa mrtvima – užasi nadomak Černigova
- Zločini u Buči: „Žalim što i mene nisu ubili“
- „Mnogo je ljudi ostalo ispod ruševina“ – strašni prizori u gradu nadomak Kijeva
Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.