Reykjavik street scene 2017

Melanie Stetson Freeman/Getty Images
Pitanje imena deteta često izazove dosta bure na Islandu

Pokušaj da detetu date ime po đavolu ne nailazi na odobravanje na Islandu, naročito ako je reč o drugoj takvoj situaciji za samo nekoliko meseci.

Iz islandske Komisije za odobravanje imena navode da neće dozvoliti Lucifera u zvaničnom registru, prenosi islandski javni servis.

Kako kažu, to je „jedno od imena đavola i dete bi moglo da ga se stidi“ u budućnosti.

Komisija se sa sličnim zahtevom suočila i u novembru, kada je zabranila ime Lucifer zato što „satanističkim asocijacijama“ krši odredbe Zakona o imenima.

Oni ističu da je ime Lucifer odbijeno je i što islandsko pismo nema slovo „c“, preneo je list Morgunbladid.

Kako je Island stao na put jazu u platama
The British Broadcasting Corporation

Novi pokušaj da se ime piše koristeći „s“ umesto „c“ takođe je prošao neuspešno.

Inače, Komisija za odobravanje imena je samo jedna u nizu institucija koje se bave očuvanjem islandske tradicije.

U ovom slučaju oni osiguravaju da lična imena budu u skladu sa pravilima islandskog jezika, koji se veoma malo promenio još od srednjeg veka.

Jedna od neobičnih stvari je da Islanđani retko imaju prezimena, već koriste patronimski sistem – deca uglavnom uzimaju očevo ime i dodaju na njega „son“ (sin) ili „dottir“ (ćerka).

Dugogodišnja politika minimalizovanja uticaja stranih jezika važi i za reči koje se koriste za nove oblike tehnologije, pa čak i za imena konja.

Family marking Icelandic National Day, 2016

Tolga Akmen/Anadolu Agency/Getty Images
Islanđani uglavnom veoma poštuju tradiciju, a islandski jezik se nije promenio vekovima

Međutim, komisija se proteklih godina suočavala i sa dosta kritika.

Džon Gnar, bivši gradonačelnik Rejkjavika i bivši ministar pravde Olof Nordal izjavili su da su pravila o imenima zastarela i često nedosledna.

Tako se, na primer, slučaj majke kojoj nije dozvoljeno da ćerku zove Blaer vukao godinama, a o njemu su pisali i mediji izvan Islanda.

Lingvista Johanes Bjarni Sigtrijgson izjavio je za sajt lista Rejkavik Grapevine da je često veoma teško tumačiti Zakon o imenima.

Ipak, on smatra da bi bez njega „islandska patronimska tradicija mogla da nestane za samo nekoliko decenija“.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari