Prof. dr Zoran Ivošević Prema članu 102. stav 2. Ustava, narodni poslanik ne može biti poslanik u skupštini autonomne pokrajine niti funkcioner u organima izvršne vlasti i pravosuđa, a ne može obavljati ni druge funkcije, poslove i dužnosti za koje je zakonom utvrđeno da to predstavlja sukob interesa.

Prof. dr Zoran Ivošević Prema članu 102. stav 2. Ustava, narodni poslanik ne može biti poslanik u skupštini autonomne pokrajine niti funkcioner u organima izvršne vlasti i pravosuđa, a ne može obavljati ni druge funkcije, poslove i dužnosti za koje je zakonom utvrđeno da to predstavlja sukob interesa.
Pri konstituisanju nove Narodne skupštine, političke partije su se različito odnosile prema ovoj odredbi. DS, G17 Plus, SPS i Koalicija LDS, GS, SDU i LSV uključile su u njen sastav i funkcionere lokalne samouprave. SRS i Koalicija DSS i NS – nisu.
Na ovom pitanju razišla su se i dva državna organa. Republička izborna komisija smatra da predsednici opština i gradonačelnici mogu biti narodni poslanici. Republički odbor za rešavanje o sukobu interesa smatra da ne mogu.
Ovu dilemu treba da reši Ustavni sud (kome su radikali već uputili inicijativu), ali on, posle navršavanja radnog veka predsednika, ne funkcioniše (iako bi mogao da su preostale sudije izmenom Poslovnika odredile ko će od njih da zakazuje i vodi sednice).
Dok se taj sud ne nakani, odnosno ne konstituiše u skladu sa novim Ustavom, svako je slobodan da o ovom pitanju iznese svoje mišljenje. Tu slobodu i sam uživam.
Pomenuta ustavna odredba ne dopušta narodnom poslaniku: 1) da bude poslanik u skupštini autonomne pokrajine, 2) da bude funkcioner u organima izvršne vlasti i pravosuđa, 3) da obavlja druge funkcije, poslove i dužnosti, za koje je zakonom utvrđeno da predstavljaju sukob interesa.
Prva i treća situacija su jasne i ne iziskuju razjašnjenja. Narodni poslanik ne može biti i poslanik u skupštini autonomne pokrajine, ali može biti odbornik u skupštini lokalne samouprave, ako zakonom ne bude drukčije određeno. Narodni poslanik ne može obavljati funkcije, poslove i dužnosti za koje zakon izričito utvrdi da predstavljaju sukob interesa.
Druga situacija je jasna u odnosu na funkcionere pravosuđa, a zamućena u odnosu na funkcionere u organima izvršne vlasti.
Funkcioneri pravosuđa su: predsednici sudova i sudije, javni tužioci i njihovi zamenici, članovi Visokog saveta sudstva, članovi Državnog veća tužilaca, predsednik i sudije Ustavnog suda i Zaštitnik građana. Oni ne mogu biti narodni poslanici. To je jasno.
Nije, međutim, jasno koji funkcioneri izvršne vlasti ne mogu biti narodni poslanici. Zato valja razjasniti da li se nespojivost funkcija odnosi samo na izvršne organe države ili i na izvršne organe lokalne samouprave.
Ovde je vlast podeljena vertikalno i horizontalno. Vertikalno – u Republici, autonomoj pokrajini i lokalnoj samoupravi. Horizontalno – u svakom od ovih nivoa teritorijalnog uređenja.
Prema članu 4. stav 2. Ustava, uređenje vlasti počiva na podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Nosilac zakonodavne vlasti je – Narodna skupština. Nosioci izvršne vlasti su – predsednik Republike i Vlade. Nosioci sudske vlasti su – sudovi. Ovi organi postoje u kompletu samo na nivou Republike. To su autentični državni organi.
Na nivou lokalne samouprave (opštinske i gradske) postoje skupštine koje donose lokalne propise, i izvršni organi, koji te propise izvršavaju. Organi sudske vlasti ne postoje. Ne postoje ni organi zakonodavne vlasti, jer je ta vlast jedinstvena za čitavu Republiku.
Pošto se, po članu 4. stav 3. Ustava, podeljena vlast zasniva na ravnoteži i međusobnoj kontroli zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, ispitivanje inkompatibilnosti funkcija vlasti u smislu člana 102. stav 3 Ustava mogućno je samo u okvirima jedinstvene državne organizacije. Dakle, u kontekstu horizontalno podeljene državne vlasti. To važi i za narodne poslanike.
Organi izvršne vlasti lokalne samouprave su van tog konteksta, jer su, po članu 12. stav 1 Ustava, u misiji ograničenja državne vlasti. Njihova nadležnost je bitno različita od nadležnosti državnih organa, pa rad u njima ne uvodi narodne poslanike u sukob interesa.
Izvršni organi države obezbeđuju sprovođenje državnih propisa. Izvršni organi lokalne samouprave obezbeđuju sprovođenje lokalnih propisa. S obzirom na to, narodni poslanik, koji učestvuje u donošenju zakona i drugih opštih akata Narodne skupštine, ne bi mogao biti funkcioner samo u organima izvršne vlasti Republike. U organima izvršne vlasti lokalne samouprave bi mogao.
Naravno, umnožavanje funkcija nije celishodno i treba ga izbegavati. Ali, ono ne dovodi uvek do sukoba interesa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari