Niš će ostati grad otpora, a festival Nišvil će preživeti 1foto Zorica Miladinović

Odluka Ministarstva kulture da uskrati podršku Nišvil džez festivalu nije samo čin birokratske samovolje.

To je politička poruka. Nišvil, festival sa više od tri decenije tradicije, festival koji okuplja hiljade umetnika i stotine hiljada posetilaca, nije dobio nacionalni status već je degradiran na lokalnu manifestaciju. I to u trenutku kada Niš kao grad otpora i jake opozicije, smeta režimu više nego ikad.

U isto vreme, filmski i TV festival na Zlatiboru, nastao pre par godina, bez ugleda i međunarodne reputacije, dobija nacionalni status i obilnu novčanu državnu podršku. On je zapravo festival političke, režimske podobnosti. Dakle, kriterijum nisu kvalitet, publika i ugled, nego politička korisnost. Zlatibor je danas bastion vlasti i zato se nagrađuje. Niš je simbol slobodnog građanskog otpora i zato se kažnjava.

Ovakva politika kulture nije nova. Ona je zapravo logičan nastavak politike režima koji je kulturu pretvorio u oruđe lojalnosti i u još jedan mehanizam kontrole. Međutim, ta omča oko vrata kulturi u poslednjih skoro godinu dana se jače steže. Ukoliko se ova vlast ne smeni u skorije vreme, omča će biti smrtonosna po mnoge aktere u kulturi.

Umesto da bude prostor slobode i kritičkog mišljenja, kultura se svodi na estradu, kič i na režimske manifestacije. Propagiraju se pojedinci na estradi koji podržavaju vlast. Na lokalnom nivou ista situacija, manji nezavisni festivali, pojedinci, udruženja i inicijative koje ne pristaju na poslušnost su na crnim listama, dok se privilegije dodeljuju onima koji su spremni da budu produžena ruka partijske propagande.

Niš kao jak opozicioni grad i simbol revolucije još iz prethodnog režima Slobodana Miloševića, ima istoriju trpljenja odmazde republičke vlasti. Nišvil je kolateralna žrtve te politike. Nažalost, jer je taj festival dokaz da Srbija i na jugu ima kapacitet da proizvede događaje evropskog formata i da privlači međunarodnu pažnju. I upravo zato je opasan za vlast jer ona ne želi slobodu i otvorenost, ne želi kulturu koja ne može da se kontroliše.

Ali, iako vlast ima moć da ovako postupi, jedno time ne može da sakrije svoj strah.

Ovo su njeni poslednji trzaji, ali će šteta biti naneta u ovom konkretnom slučaju, jer ova kazna dolazi u specifičnom trenutku kada Nišvil pokušava da grad Niš stavi na UNESCO listu džez gradova za 2027 godinu. Kandidatura treba da bude podneta u novembru, a za tako nešto neophodna je preporuka Ministarstva kulture, kao i grada Niša.

Niš će ostati grad otpora, prema dosadašnjoj dokazanoj vitalnosti Nišvil će preživeti, ali će Srbija i ceo region ovim propustiti veliku priliku u smislu promocije i napretka kulture, turističke i ekonomske decentralizacije i razvoja regiona. Aktuelna vlast sprečava napredak naše zemlje u bilo kom segmentu, ukoliko tu ne vidi svoj partijski i pojedinačni lični interes.

Autorke je predsednica GO PSG Kruševac, odbornica Skupštine grada Kruševca, profesorka klavira i pijanistkinja

GLOS: Ovakva politika kulture nije nova. Ona je zapravo logičan nastavak politike režima koji je kulturu pretvorio u oruđe lojalnosti i u još jedan mehanizam kontrole. Međutim, ta omča oko vrata kulturi u poslednjih skoro godinu dana se jače steže. Ukoliko se ova vlast ne smeni u skorije vreme, omča će biti smrtonosna po mnoge aktere u kulturi

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari