Novac trošite na zdravstvo, umesto što plaćate Ćacilend 1Zlatibor Lončar: Foto FoNet Milica Vučković

Krajem prošlog meseca otišao sam svom lekaru opšte prakse, u Ripnju, ambulanta u Prnjavoru, da mi produži terapiju, koja se nije menjala u poslednje četiri godine…

Srbijansko društvo je bolesno i biološki i sociološki. Kad pogledate gradske ulice svih naših gradova, od najmanjih do najvećeg, veoma su primetne dve ustanove – apoteke i kockarnice, odrednice za navedene dve vrste naše nacionalne bolesti. U ovom tekstu biće reči o prvoj pojavi, na primeru jednog slučaja, kakvih ima bezbroj, znatno težih i nepravednijih.

Krajem prošlog meseca otišao sam svom lekaru opšte prakse, u Ripnju, ambulanta u Prnjavoru, da mi produži terapiju, koja se nije menjala u poslednje četiri godine. Pregledavši medicinska dokumenta koja sam imao, lekar mi je produžio sve lekove na šest meseci osim leka entresto. Na pitanje zašto mi ne produžava i entresto usledio je odgovor da je to preporuka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, ali je pristao da mi lek pripiše samo za jedan mesec. Nisam na to pristao, pa je od mene zahtevao da mu donesem svu lekarsku dokumentaciju od vremena operacije srca.

Novac trošite na zdravstvo, umesto što plaćate Ćacilend 2
Foto: FoNet/ Nenad Đorđević

Sutradan lekara nije bilo na poslu, pa mi je doktorka, koja ga je zamenjivala, pregledavši svu lekarsku dokumentaciju, produžila terapiju na šest meseci, a entresto na dva meseca. Na moje pitanje šta da radim posle dva meseca, odgovorila je da lek kupujem. U oba slučaja rasprava je bila neprijatna.

Nisam ni na to pristao, pa sam uz pomoć prijatelja zamolio jednog državnog sekretara iz Ministarstva zdravlja da interveniše. Ni njegova intervencija nije urodila plodom – lekar mu je saopštio da neće da krši zakone RFZO-a.

U mom operisanom srcu su dva stenta i četiri bajpasa, bolujem od aritmije apsolute, dijabetesa 2, imam povišen krvni pritisak i LKEF 35%. Posle operacije srca otpušten sam sa klinike „Dedinje“ kao težak bolesnik. Radio sam 45 godina kao profesor Filozofskog fakulteta, direktor Zavoda za udžbenike i Službenog glasnika. Imam više godina radnog staža od godina života i lekara i lekarke koji su odbili da mi produže korišćenje leka entresto.

Problem nije samo u tome.

Entresto su mi propisali prof. dr Arsen Ristić i doc. dr Milan Dobrić. Lek koristim i ujutro i uveče od 2020. godine, i svi lekari opšte parkse produžavali su mi lek bez ikakvih primedbi, do danas. Lek entresto nije na listi lekova za koje RFZO ne dopušta korišćenje uz recept. Otkuda sada, posle četiri godine uzimanja leka, RFZO-u i lekaru opšte prakse pravo da ovaj lek uskraćuju i meni i drugima? Zar za RFZO i tog lekara mišljenje profesora Ristića i docenta Dobrića nema nikakvog značaja?

Pored entresta pijem i elikvis, koji od prvog dana kupujem jer nije na listi RFZO-a da se može koristiti na teret države. Ako je entresto skup, pa samim tim i sporan, zašto nije stavljen na listu RFZO-a da pacijenti nemaju pravo na besplatan lek, kao u slučaju elikvisa?

Još dve nelogičnosti oko pripisivanja lekova.

Pijem konkor od 5mg. Da ne bih i taj lek plaćao, lekarka iz doma zdravlja u Siminoj propisala mi je dve kutije – jednu od 3,75mg i drugu od 1,25mg, zato što u ovom vidu mogu da se izdaju na recept. Kakva budalaština, ova druga varijanta je skuplja, ako ni zbog čega drugog ono zbog dvostruke ambalaže.

I džardiens, koji je nedavno skinut sa liste RFZO-a i može se davati pacijentima na recept, pokušali su da mi uskrate u ambulanti u ripanjskom Prnjavoru. Na moj protest, žučan, lekar se „setio“ da mi lek pože produžiti tako što će mi pripisati, pride, još jedan lek pored diaprela – glukofaž. Dakle, dobijam džardiens, glukofaž i dve kutije, umesto jedne, diaprela. To nije normalno? Da bi ovu glupost upristojio, jednu kutiju dijaprela ne podižem iz apoteke.

Ima li RFZO osobu koja može da reši ove probleme pacijenata, koji su svojim radom zaslužili minimum pažnje u lečenju? Gospodo iz RFZO-a i lekari opšte prakse ne darujete vi nama ništa, mi smo lekove zaradili i zaslužili svojim dugogodišnjim radom.

Gospodine, ministre zdravstva, pametnije je, a sasvim sigurno i korisnije, da novac trošite na zdravlje građana Srbije umesto što plaćate održavanje Ćacilenda, kaldrmisanje pojedinih beogradskih trgova više puta, stadione posrnulog fudbala i još mnoge druge objekte manje potrebne ili sasvim nepotrebne ovom narodu, kao što je Delfinarijum ili Akvarijumlend, a pobrinete se o njegovom zdravlju.

Autor je profesor univerziteta u penziji

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari