Pinki je video Tita

Ostavite komentar


  1. Da li neko razume šta ovaj čovek piše? Za početak, može li neko da nam objasni šta je to Teslin etar premrežen elektotalasima kako je Dositej mogao imati svoje mišljenje o njemu?

    1. Ja isto nemam pojma sta pise. SVe je nelogicno. Mogu samo da spekulisem da iza ove reakcija stoji Sluzba koja brani profesora Slobodana Jovanovica iz prostog razloga jer ga je Vuk Draskovic razapeo zbog njegove podrske pucistima 27 marta 1941, a zbog koje se posle kajao. Dakle ovaj tekst je neki Udbaski damage control, Boze na sta oni trose vreme i drzavne novce ako je tako. Ukratko zbog novih podataka o Slobodanu Jovanovicu iz knjige i Grob i Rob mislim da je doticni mnogo manje zasluzio da se spominje kao neki sudija srpskog mentaliteta.

    2. Upravo je komentar g. Darka dokaz da je tekst pravi prikaz nasih zabluda I samoobmana zbog kojih nema napretka I iskoraka u civilizovano drustvo! Veoma sam tuzan zbog toga. Pozdrav iz daleka!

  2. Moj prvi utisak je istovetan Jovanovom. Utisak o ovom sjajnom tekstu koji zadire u (istorijsko-psihološko-sociološku) genezu propadanja, nadilaze prva dva komentara -antiteze, koja sjajno potvrđuju odlični tekst – komentari Daraka V. i Petra M. koji ulivaju ohrabrenje u neminovnost bežanja odavde. Blago vama Jovane B. kad pišete iz daleka…

    1. Pinki je imao srece, mada ih nije video. U njegovu Remetu dosli su Francuzi.Ali, sta cemo mI s nasim kolonizatorima Nemcima, jer kod njih nema sale. Sve je u sifri 100 za jednog.
      P.s. Ko se raduje okupatoru i stalnoj promeni identiteta taj digurno bezi od neke policije.

  3. Uvazeni arhitekta je lepo startovao, ali tezom da je kolonijalizam emancipovao i kultivisao urođeničko stanovništvo, uradio je neuspešni salto mortale, diskreditovao se, ostavljajućo jaku sumnju da su njegove namere i napori jedino u funkciji racionalizacije našeg aktualnog političkog i društvenog trenutka. Što se tiče blagotvornog uticaja kolonizacije na prekomorske podanike, bilo bi dobro da prvo pročita knjigu Alberta Memmia „The Colonizer and the Colonized“, zatim Howard Zinn“ „A People’s History of the United States“ i svakako „How to Hide an Empire: A History of the Greater United States“ od Daniel-a Immerwahr-a. Nezavisno od ovoga, neka progugla malo Kongo, Belgija, zlato, kralj Leopold, da vidi kako se produktivnost kopanja rude zlata u Kongoanskim rudnicima zlata, postizala sečenjem ruke, a kasnije, radi daljnjeg povećanja produktivnosti, sečenjem ruke deci istih radnika. Sve dokumentovano snimcima žrtava i „hirurga“. Možda autor teksta malo promeni mišljenje o emancipaciji kolonija od strane metropola.

    1. Pa sigurno, to tako i sa vama treba. Kad god bacite nešto na ulicu, treba vam odseći ruku. Kad pljujete po ulici treba vam odseći usta. A kad god zalajete neki nacionalističko ksenofobno anticivilizacijsko srbendski proliv, treba vam odseći glavu. To je dobro. Ovima što „nedaju“ kocoBo i neće u nato treba odseći celo telo.

Ostavite komentar


Lični stavovi

Pismo odsutnom srpskom prijatelju: Poziv na pomirenje poznatog književnika, Albanca sa Kosova, profesora na Univerzitetu Harvard 7

Pismo odsutnom srpskom prijatelju: Poziv na pomirenje poznatog književnika, Albanca sa Kosova, profesora na Univerzitetu Harvard

Dragi prijatelju kojeg nemam, Obraćam ti se kao nekome koji mi danas nedostaje, a može i treba da se pojavi sutra. Susedi smo više od trinaest vekova, ali nismo bili prijatelji nijedno stoljeće, nijednu godinu, nijedan dan. Ti trenuci mira, koje smo imali među nama, bili su poput pauze u boks meču, samo da bi predahnuli i previjali rane, a onda bi smo ponovo započeli tuču. Čak i u onom periodu "bratstva-jedinstva", daleko da je bilo bratstva, nije se moglo zvati ni prijateljstvo. Ne možete imati nekoga za brata ili prijatelja ako ga smatrate nižim od sebe. A u Jugoslaviji su na nas gledali kao "građane drugog reda".

Naslovna strana

Naslovna strana za 8. decembar 2025.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.